Ovo je u ponedjeljak odlučeno na sjednici Savjeta ministara BiH, a nakon što je prošle sedmice Predstavnički dom BiH oborio set zakona koji se odnose na uvođenje akciza na naftu i naftne derivate u iznosu od 15 feninga.
Sa svoje strane, Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora i predsjednik Upravnog odbora UIO BiH, kazao je juče da se BiH obavezala na veće akcize najprije potpisom entitetskih premijera, a potom je to ugrađeno i u Reformsku agendu i pismo namjere, te da će urediti ovu oblast, pišu “Nezavisne novine”.
“Nažalost, nije ispoštovan zakon koji je predložio UO UIO, a to je da se uvedu akcize na naftu, pivo i bezalkoholna pića”, rekao je Bevanda.
On je objasnio da je na sjednici Savjeta ministara BiH bila razmatrana radna verzija prijedloga za uvođenje plavog dizela.
“Zaključak je da sve inicijative, prijedlozi zakona, pa i ovaj prijedlog u vezi s plavim dizelom, idu zajedno te da se formira radna skupina i da rezultat rada te radne skupine ide normalnom procedurom na Upravni odbor UIO, poslije toga na VM i onda u parlament”, rekao je Bevanda.
Mirsad Isaković (SBB), član Komisije za finansije i budžet, u svojstvu ekonomskog stručnjaka i magistra ekonomskih nauka, tvrdi da Savjet ministara BiH nije iscrpilo sve mogućnosti kada je u pitanju javna potrošnja, te da bi uvođenje akciza trebalo da bude zadnje.
“To je direktan udar na građane, ali i na privredu i proizvodnju u BiH”, rekao je Isaković, koji ističe da prije toga postoji mogućnost povećanja poreza na dobit, poreza na luksuz, poreza na štednju…
“Hvalimo se time da građani imaju štednju u iznosu od devet milijardi KM. Treba sve to iscrpiti prije uvođenja akciza na naftu i naftne derivate, posebno na alkohol i bezalkoholna pića. Evo primjera: ‘Coca-Cola’ je treći strani investitor u BiH kada je u pitanju proizvodnja bezalkoholnih pića u BiH, a uvođenjem akciza godišnje će gubiti preko sedam miliona evra. To znači da bi ‘Coca-Cola’ svoju firmu mogla premjestiti u Srbiju i onda iz Srbije uvoziti u BiH. Veliki gubici bi bili i za pivarsku industriju, a došlo bi vjerovanto do povećanja cijena globalno”, rekao je Isaković te istakao da nema podataka koliki su gubici u zdravstvu, prije reforme koja je predviđena od akciza.
Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista, smatra da bi uvođenje akciza, posebno na naftu i naftne derivate, dodatno ugrozilo ionako tešku situaciju u kojoj se nalaze građani BiH, ali i privreda.
“Nigdje u svijetu uvođenje akciza nije dalo pozitivne efekte, pa se ne može očekivati da će se to desiti u BiH”, kazao je Duduković.
Damir Bećirović (DF), poslanik i član Komisije za budžet i finansije BiH, kaže da taj prijedlog neće proći jer je to i dalje udar na džepove građana.
“Ne znam zbog čega se novac za izgradnju puteva traži od građana, kad BiH ima preko 450 miliona KM neplaćenih dugova po osnovu poreza. Nisu građani krivi što je vlast nesposobna da naplati dugovanja”, rekao je on.
Lazar Prodanović (SNSD), poslanik u Predstavničkom domu BiH, kazao je da će ova stranka prihvatiti prijedlog samo ako akcizama bude obuhvaćeni i alkohol i bezalkoholna pića, a što bi dijelom finansiralo i obnovu zdravstva.
Šefik Džaferović (SDA), zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH, ističe da je očekivao da će Savjet ministara BiH ponovo predložiti ovaj zakon, te da bez akciza nema izgradnje autoputeva u BiH. Savjet ministara juče je upoznato s budžetom institucija BiH i međunarodnim obavezama za narednu godinu, koji, po odluci Fiskalnog vijeća, iznosi 950 miliona KM. O budžetu će se izjasniti 3. novembra.
(Nezavisne novine)