“Koja bi meni satisfakcija bila da se svetim nevinim ljudima samo zato što su druge nacije”, rekao je Hadžić u uvodnoj riječi.
Tokom iznošenja svoje odbrane Hadžić je naglasio da nije bio u poziciji da kontroliše ili goni počinioce ratnih zločina koji su počinjeni za vrijeme rata u Hrvatskoj, prenosi Birn.
“Kako sam ja mogao sprečiti zločine tokom rata, nisam o tome odlučivao, niti sam se mešao u rad sudova i tužilaštva”, rekao je Hadžić, koji je odbacio odgovornost za uništavanje vjerskih objekata.
Govoreći o odnosu sa vlastima u Zagrebu, Hadžić je rekao da je na početku saradnja bila dobra, a da je kasnije pogoršana zbog “nacionalističkih” poruka iz glavnog grada Hrvatske.
On je naglasio da nikada nije imao ništa protiv Hrvatske u sastavu Jugoslavije, ali da se jeste protivio njenom otcjepljenju. “Mi, Srbi, hteli smo Hrvatsku u Jugoslaviji”, objasnio je on.
O događajima prije izbijanja rata u Hrvatskoh 1991. godine, o čemu ga je pitao njegov advokat, Hadžić je rekao da nikada do početka rata nije bio politički aktivan.
U oktobru prošle godine Tužilaštvo je završilo sa iznošenjem dokaza, a odbrana će imati 140 sati da predstavi svoj slučaj.
Optužnica tereti Hadžića da je kao lider Srba u Vukovaru bio odgovoran za pomaganje i podsticanje zločina na tom području i za to što nije spriječio i kaznio druge počinioce. Optužnica protiv Hadžića podignuta je u junu 2004. godine. Uhapšen je u julu 2011. godine.