Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine, koji bi trebalo da bude na dnevnom redu naredne sjednice Narodne skupštine, značajno će da unaprijedi upravljanje životnom sredinom i obezbijedi potpuno učešće javnosti u donošenju dozvola u ovoj oblasti, rekla je Srni ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenka Golić.
Golićeva je istakla da su zakonom propisani uslovi u kojima Ministarstvo može po službenoj dužnosti ili na inicijativu inspekcijskih organa staviti van snage licencu pravnom licu ovlaštenom za poslove u oblasti zaštite životne sredine.
“Prijedlogom zakona propisan je i rok od šest mjeseci, u kojem se pravnom licu kojem je licenca stavljena van snage, ne može izdati nova licenca. Na ovaj način prihvaćene su brojne primjedbe, koje su se odnosile na nekvalitetan rad pravnih lica ovlašćenih za obavljanje djelatnosti iz oblasti zaštite životne sredine”, pojasnila je Golićeva.
S ciljem da se obezbijedi stručna i kvalitetna dokumentacija i spriječi nastanak štete u životnoj sredini, Golićeva je dodala da je propisana obaveza nosiocu projekta da reviziju studije uticaja povjerava ovlaštenom pravnom licu, uz prethodnu saglasnost Ministarstva, a propisana je i odgovornost revidenta za kvalitet revizije.
Predloženim zakonom propisan je rok važenja rješenja kojim se utvrđuje obaveza sprovođenja procjene uticaja određenog projekta i izrada studije o procjeni uticaja na životnu sredinu, za koje je predviđeno da važi dvije godine od dana donošenja.
Golićeva je navela da se na ovaj način želi spriječiti da se u postupcima procjene uticaja koriste zastarjeli podaci, koji ne odgovaraju stvarnom stanju životne sredine na lokaciji planiranoj za realizaciju projekta.
Između ostalog, prijedlogom ovog zakona preciznije je regulisano pitanje očuvanja zemljišta kao prirodnog resursa.
Golićeva je napomenula da su izmjene, koje se odnose na ovu oblast, izvršene kako bi se cjelovitije uredila i unaprijedila zaštita zemljišta, tim prije što za ovaj element životne sredine, ne postoji poseban propis kojim je detaljnije uređena njegova zaštita.
Propisana je i odgovornost za pravna lica i preduzetnike, odnosno korisnike zemljišta čija aktivnost utiče ili može uticati na kvalitet zemljišta.
“Ukoliko se obavljanjem aktivnosti zagadi ili degradira zemljište, pravno lice, preduzetnik ili korisnik zemljišta, čija aktivnost je dovela do zagađenja, mora da osigura ispitivanje nivoa zagađenja i da otkloni zagađenje, uključujući sanaciju, remedijaciju i rekultivaciju zemljišta, do nivoa koji je bezbjedan za korištenje u skladu sa namjenom, a sve o vlastitom trošku”, objasnila je Golićeva.
Prema njenim riječima, remedijacija i rekultivacija zagađenog zemljišta obavlja se prema projektu kojeg izrađuje pravno lice koje ispunjava uslove za izradu tehničke dokumentacije iz oblasti građenja i uslove za obavljanje djelatnosti iz oblasti zaštite životne sredine.
Ovim zakonskim rješenjem uveden je i pravni osnov za donošenje podzakonskih akata kojima će se detaljnije utvrditi granične vrijednosti zagađujućih, štetnih i opasnih materija u zemljištu i sadržaj projekta remedijacije i rekultivacije zemljišta.
Golićeva je istakla da je prijedlog ovog sistemskog zakona dodatno usklađen sa evropskim direktivama koje uređuju ovu oblast, a konkretno sa Direktivom o procjeni uticaja pojedinih planova i programa na životnu sredinu.
“To znači da ministarstvo nadležno za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju obavlja konsultacije i pribavlja mišljenja zainteresovanih organa i organizacija i javnosti drugog entiteta, Brčko Distrikta ili druge države, u slučajevima kada realizacija određenog plana, programa ili strategije, može imati značajan uticaj na životnu sredinu u tim područjima”, navela je Golićeva.
Izvor: Nezavisne novine