Republika Srpska mora daleko više i angažovanije raditi na podizanju svijesti javnosti o značaju racionalnog i održivog upravljanja otpadom, jer takav pristup predstavlja razvojnu šansu i mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta, izjavila je Srni ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenka Golić.
Golićeva je naglasila da je od posebnog značaja što racionalno i održivo upravljanje otpadom predstavlja jedan od osnovnih preduslova za zdravu životnu sredinu.
“Jedna od najznačajnih dopuna u ovom prijedlogu je uspostavljanje sistema za upravljanje posebnim kategorijama otpada, za što je potrebno obezbijediti značajna finansijska sredstva”, rekla je Golićeva.
Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, koji je na dnevnom redu Narodne skupštine, Golićeva je rekla da je urađen veoma kvalitetan i primjenjiv akt.
Golićeva je podsjetila da je ovaj zakon, u prvom čitanju, dobio nepodijeljenu podršku poslanika, koji su u raspravi iznijeli niz prijedloga i sugestija, od kojih je dobar dio uvršten u Prijedlog zakona.
Prema njenim riječima, Ministarstvo je, kao obrađivač zakona, tokom javne rasprave dobilo kvalitetne prijedloge i od preduzeća koja se bave upravljanjem otpadom i od jedinica lokalne samouprave.
Ona je dodala da je prijedlogom ovog zakona predviđeno da Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske organizuje sistem upravljanja posebnim kategorijama otpada za koje se plaća naknada, sa izuzetkom onog dijela ambalažnog otpada kojim upravlja operater sistema upravljanja ambalažnim otpadom.
“S ciljem finansiranja sistema upravljanja posebnim kategorijama otpada, u koji spadaju plastične kese, baterije, akumulatori, gume, električni i elektronski proizvodi i oprema, ulja, motorna vozila i drugo, razrađen je sistem obračuna i plaćanja naknade za opterećivanje životne sredine ovim vrstama otpada”, istakla je Golićeva.
Zakonskim rješenjem, dodala je ona, predviđeno je da Fond raspisuje javni poziv za podnošenje programa za obavljanje usluge sakupljanja ili tretmana određene posebne kategorije otpada za određeno područje.
“Ovo je istovremeno šansa za privredni razvoj i otvaranja novih radnih mjesta, koju će, vjerujemo, privrednici prepoznati”, smatra Golićeva.
Pored osnovnog principa “zagađivač plaća”, prijedlogom ovog zakona dodatno je propisano da, ukoliko postupanje nepoznatog lica dovede do nastanka opasnosti ili rizika po zdravlje ljudi i životnu sredinu, vlasnik ili korisnik lokacije na kojoj je utvrđeno zagađenje, mora preduzeti hitne mjere radi zaštite zdravlja ljudi i životne sredine, odnosno sanirati nastalu štetu.
Zakonom su precizirane i dužnosti i obaveze jedinica lokalne samouprave u oblasti upravljanja otpadom, naročito kada je riječ o sistemu odvojenog prikupljanja otpada, utvrđivanju lokacija za reciklažna dvorišta, zelena ostrva i deponije, uključujući i lokacije za sakupljanje kabastog otpada.
Obaveze lokalnih zajednica precizirane su i kad je riječ o pokrivanju troškova čišćenja i sanacija divljih deponija, ali i organizovanja edukativnih kampanja za podizanje svijesti javnosti o ekološki prihvatljivom načinu upravljanja otpadom.
“Ovim aktom propisano je da se na području na kojem nisu uspostavljene zajedničke deponije, odlaganje otpada može dopustiti isključivo na postojećim neuređenim deponijama, čija je lokacija utvrđena odlukom skupštine jedinice lokalne samouprave i to do trenutka uspostavljanja zajedničkih deponija u određenim regijama”, napomenula je Golićeva.
Ona je istakla da uspostavljanje novih nesanitarnih deponija nikako nije dozvoljeno.
Golićeva je poručila da su ovim zakonskim rješenjem, uz ranije donesenu Strategiju upravljanja otpadom za period 2017-2026 i sa Republičkim planom upravljanja otpadom, stvoreni dobri preduslovi da se ova oblast uredi u skladu sa najboljim evropskim i svjetskim praksama.