Dijetetičarka Gemma O'Hanlon smatra da bi gljive trebalo prozvati superhranom jer nude pregršt nutrijenata, smanjuju glad, eliminišu loš zadah i povećavaju nivo vitamina D, piše DailyMail.
“Gljive su odličan način da obrocima dodate ukus, a sad znamo da je konzumacija gljiva povezana s brojnim zdravstvenim benefitima”, kazala je.
Kaže da će vaše tijelo biti zahvalno ako redovno konzumirate šampinjone, mješinarke, smeđe šampinjone ili bukovače.
“Dodajte ih u bilo koje jelo i daće mu sjajan ukus – od rižota, čorba, variva do bolonjeza i čak pice”, kazala je.
Nutrition Research Australia proveo je studiju u kojoj su naučnici ustanovili da gljive koje najčešće jedemo sadrže niz bioaktivnih sastavnica koje ne nalazimo samo u povrću, nego i u mesu, cjelovitim žitaricama i orašastim plodovima.
Vitamin D
“Gljive koje su rasle izložene sunčevoj svjetlosti izvor su vitamina D i mogu djelovati kao efikasni dodatak prehrani u tom smislu”, navodi se u istraživanju.
“Da biste iskoristili vitamin D iz gljive, ostavite ih na suncu 15 minuta sa klobucima okrenutima naopačke. To je jednostavan trik koji povećava sadržaj vitamina D u gljivama za čak 10 puta. Dodatno, u jelima koristite sve dijelove gljive, dakle i klobuk i stabljiku. Mnogi ne shvaćaju da je i u stabljici pravo bogatstvo nutrijenata, pa ih nemojte bacati”, kaže O'Hanlon.
Osjećaj sitosti
Jedenje gljiva produljuje osjećaj sitosti, smanjuje glad i u ostatku dana ćete konzumirati manje količine hrane. Zato su gljive idealna sastavnica zdravih dijeta i onih koji paze na liniju.
Zdravlje crijeva
Ako želite imati zdrava crijeva, gljive svakako moraju biti na vašem jelovniku. Sadrže posebne probiotike koji hrane zdrave bakterije u crijevima te umanjuju nastanak lošeg zadaha.
Potpora imunitetu
Gljive su bogate antioksidansima koji nam pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i osnažuju funkciju imuniteta.
Manji rizik od raka
Redovno jedenje gljiva povezano je sa smanjenim rizikom raka jajnika, te usporavanjem progresije raka prostate.
Zdravlje srca
Stanične stijenke gljiva bogate su beta glukanima, topljivim vlaknima kakva obično sadrži zob, a ona imaju svojstva snižavanja lošeg holesterola u krvi te na taj način čuvaju zdravlje srca.
Zašto im pripada status superhrane?
Voditelj istraživanja u Nutrition Research Australia dr. Flavia Fayet-Moore istaknula je kako zbog svih svojstava gljive treba smjestiti među superhranu.
“One predstavljaju zasebno kraljevstvo u svijetu hrane i istraživanja širom svijeta. Sve naučne studije unazad 20 godina pokazale su da ih imamo razloga smatrati superhranom. Biološki se razlikuju od biljaka i životinja, ali opet sadrže jedinstvene bioaktivne sastojke koji pomažu imunitetu na staničnoj nivou te utiču na mikrobiotu”, tvrdi ona.
Rad su objavili u stručnom časopisu Journal of Nutritional Biochemistry i riječ je o prvom sistematičnom radu koji posmatra zdravstveni uticaj Agaricus Bisporus gljiva na zdravlje.
Izvor: 24sata.hr