U Generalnoj skupštini Ujedinjenih usvojena je rezolucija o Srebrenici. Ovom rezolucijom traži se da 11. juli svake godine bude proglašen kao “međunarodni dan sjećanja i komemoracije na genocid u Srebrenici”. Takođe osuđuje se “svako poricanje genocida u Srebrenici kao istorijskog događaja” i pozivaju države članice da “kroz svoje obrazovne sisteme razviju odgovorajuće programe u znak sjećanja i sprečavanja poricanja i pogrešnog tumačenja genocida u budućnosti”.
Iako je rezolucija o Srebrenici usvojena u Generalnoj Skupštini UN-a sa 84 glasa za ona nije imala podršku ni 50 odsto zemalja koje su glasale jer je ukupno 19 zemalja glasalo protiv dok je 68 bilo uzdržano što znači da ukupno 87 zemalja svijeta nije podržalo ovu rezoluciju. Velike sile su uspjele uoči glasanja da iznude promjenu pravila o broju glasova potrebnom za usvajanje i tako uspjeli dobiti podršku za izglasavanje rezolucije o Srbrenici što do sada nije bio slučaj kada ne postoji natpolovična većina glasova svih zemalja. Na uvodnom izlaganju predstavnik Njemačke u UN-u Antje Lenderce, kao zemlje inicijatora rezolucije o genocidu u Srebrenici, predstavila je nacrt i razloge zbog čega rezolucija treba biti usvojena. Ona je rekla je da se nakon zločina nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu u kojem je stradalo 60 miliona ljudi treba sve učiniti sve da se takvi zločini spriječe u budućnosti.
“Svijet se sjeća najmanje 8372 stradalih u Srebrenici, i radi s o genocidu koji je počeo 11.jula, i trajao 11 dana. Srebrenica je bila proglašena sigurnom zonom UN-a, ali to nije moglo da spriječi da se genocid desi. Ova rezolucija poziva ne samo na uspostavljanje dana sjećanja na genocid, nego i poziva na sprečavanje glorifikacije počinilaca genocida. Ova rezolucija nije uperena protiv srpskog naroda i Srbije koja je vrijedan član UN-a. Zahvaljujem se i delegaciji Crne Gore na amandmanu po kojem se jasno naznačava da nijedna grupa ne može biti odgovorna kao cjelina za ove zločine”, izjavila je Antje Lenderce predstavnik Njemačke u UN-u.
Kosponzorima rezolucije nije bilo omogućeno obraćanje, ali jeste Aleksandru Vučiću, predsjedniku Srbije koji je rekao da je rezolucija o Srebrenici visokolpolitizovana i upitao zašte sa ona donosi baš sada 30 godina nakon zločina.
“Rezolucija neće doneti pomirenje u regionu, zašto je Nemačka krila pripreme za nju, kome je potrebna i zašto u ovom trenutku I postavljam pitanje Nemačkoj zašto se ona donosi kada je individualna odgovornost već isporučena kroz presude. Žalim za svim žrtvama, i poklonio sam se srebreničkim žrtvama, ali ovdje se radi o veoma politizovanoj rezoluciji gdje se jedino govori o Srebrenici, iako je 2015. usvojena jedinstvena rezolucija o svim genocidima u svijetu. Postavljam i pitanje zašto u rezoluciji nema rečenice da se jednako žale sve žrtve”, rekao je Vučić.
Kineski predstavnik u Generalnoj Skupštini UN-a Fu Kong je rekao da Kina nema drugog izbora nego da glasa protiv ove rezolucije, iako, kako je rekao, ima prijateljski odnos prema svim etničkim grupama u BiH. Dodao je da će zemlja igrati konstruktivnu ulogu u BiH. Pozvao je sve u BiH da čuvaju Dejton i da traže konsenzus i rade na pomirenju.
“Kina je svjesna snažnih emocija u BiH i regionu koje je ova rezolucija izazvala i pozivamo da svi u BiH rade na rezoluciji zajedno na osnovu konsenzusa, a ovaj užurbani proces glasanja neće dovesti do harmonije u toj zemlji”, kaže Fu Kong.
Još jedna od zemalja koja je očekivano glasala protiv rezolucije bila je Rusija.
“Vidjeli smo ishod glasanja i da je rezolucija usvojena ali isto tako smo vidjeli da više od polovine zemalja nije podržalo njeno donošenje. Ako je cilj ove rezolucije i njenih predlagača i kosponzora bio da na ovaj način podijele zemlje u Generalnoj Skupštini Ujedinjenih nacija, onda su u tome svakako uspjeli”, istakao je Vasilij Nebenzia, ambasador Rusije u SB UN.
Uoči same sjednice i glasanja u sjedištu UN-a vladala je uzavrela atmosfera kako su javljali reporteri pojedinih regionalnih i svjetskih medija. Pred samu sjednicu države Vanuatu, Antigva i Barbuda i Malavi povukli su kosponzorstvo rezolucije o Srebrenici i glasali protiv nje. U zgradi UN došlo je i do manjeg skandala kada je obezbjeđenje pokušalo da otme zastavu Srbije delegaciji srpskih žrtava iz BiH ali su na kraju od toga odustali. Inače sjednica je počela minutom ćutanja povodom pogibije iranskog predsjednika Ebrahima Raisija.
TV K3
(TV K3)