Akcionarsko društvo „Intelligence“ iz Sankt Peterburga postalo je vlasnik 11,3 odsto akcija Naftne industrije Srbije (NIS), čime je prešlo prag značajnog učešća u jednoj od najvećih domaćih energetskih kompanija.
Transakcija je, prema zvaničnom dokumentu u koji je „Nedeljnik“ imao uvid, izvršena 19. septembra 2025. godine.
Novi i stari akcionari NIS-a
U „Obavještenju o značajnom učešću“ koje je potpisao ovlašteni zastupnik Filip Bolgov, navodi se da je ruska firma „Intelligence“ stekla tačno 18.433.297 akcija, što predstavlja 11,3 odsto udjela u kompaniji.
Prije ove promjene, firma nije posjedovala nijednu akciju NIS-a, dok je identičnih 11,3 odsto kapitala bilo u vlasništvu ruskog Gazproma.
Gazprom je, inače, ruska državna kompanija i jedan od najvećih svjetskih proizvođača i izvoznika prirodnog gasa, dok je Gazprom Neft njegova kćerka-firma zadužena za poslove sa sirovom naftom.
U vlasničkoj strukturi NIS-a trenutno je najveći akcionar Gazprom Neft sa 44,85 odsto, slijedi država Srbija sa 29,87 odsto, dok je treći po veličini „novajlija“ Intelligence sa 11,3 odsto. Gazproma više nema među akcionarima.
Prenos akcija bez naknade
Jedan od detalja transakcije je da se promjena vlasništva dogodila „na osnovu Ugovora o ustupanju/prenosu akcija akcionarskog društva bez naknade“.
To znači da je paket akcija prenesen besplatno.
Dokument otkriva da je rusko akcionarsko društvo, članica Gazprom grupe, registrovano u Sankt Peterburgu, na adresi Dobroljubova 16, a kao odgovorno lice naveden je Vsevold Stanislavovič Vorobjev.
Poslovanje pod sjenkom sankcija
Ova vlasnička promjena događa se u trenutku kada NIS po sedmi put traži odgađanje primjene sankcija SAD-u.
Naime, ključ za neometano funkcionisanje kompanije leži u posebnim licencama koje izdaje Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) pri Ministarstvu finansija Sjedinjenih Država.
Puna primjena sankcija do sada je odgađana čak šest puta, upravo zahvaljujući ovim privremenim dozvolama koje su omogućavale nastavak operativnih aktivnosti.
Kako aktuelna licenca ističe 26. septembra, kompanija je, prema najnovijim informacijama, 18. septembra podnijela novi zahtjev kako bi se i dalje osiguralo nesmetano poslovanje.
Paralelno sa ovim kratkoročnim mjerama, NIS vodi i dugoročnu pravnu bitku, pošto je 14. marta uputio i zvaničan zahtjev za uklanjanje sa takozvane SDN liste (Specially Designated Nationals).
Srbija želi da otkupi NIS
Podsjetimo da je direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović nedavno potvrdio da „želja postoji da Srbija otkupi NIS, ali da ruska strana trenutno nije voljna da proda kompaniju“.
Čak i da se ta prepreka prevaziđe, ostaje ključno pitanje finansijske moći države.
Tržišna kapitalizacija NIS-a od oko milijardu eura smatra se nerealno niskom, dok stručnjaci, poput brokera Nenada Gujaničića, procjenjuju da bi realna vrijednost kompanije u slučaju prodaje bila između tri i četiri milijarde eura.
Prosta računica pokazuje da bi Srbija, za otkup preostalog ruskog udjela (56,15 odsto), morala da izdvoji najmanje oko dvije milijarde eura.
(Nedeljnik – Foto: Arhiva)