Buđenje prirode u proljeće mnogim je ljudima daleko od idiličnog prizora prepunog nježnih boja i raznovrsnog cvijeća.
Buđenje prirode i vegetacije u proljeće predstavlja itekakav problem alergičarima, ali i onima koje muče razne želučane tegobe.
Promjene tlaka i vanjskih temperatura u jesen i proljeće mogu predstavljati ozbiljan stres za organizam, te ih upravo to čini izuzetno nepovoljnim godišnjim dobima za oboljele od gastritisa.
“U ovim tzv. prelaznim godišnjim dobima kod svih je osoba, zbog vremenskih promjena, pojačano lučenje želučane kiseline, odnosno tonus parasimpatikusa se povećava i zbog toga su želučane tegobe češće nego inače”, ističe prof. dr. sc. Miroslava Katičić, spec. internista gastroenterolog, piše “Ordinacija“…
Ljudi se vrlo često žale na probleme sa želucem, a neugodne tegobe poput mučnina i bolova, osjećaja težine te nadutosti i žgaravice vrlo dobro su poznate onima koji boluju od hroničnog gastritisa, koji je ujedno i najčešći oblik.
Pojava gastritisa
Oko 90% slučajeva gastritisa uzrkovano je bakterijom Helicobacter Pylori. Način prijenosa Helicobacter pylori infekcije još nije u potpunosti istražen. Sva dosadašnja saznanja govore u prilog tome da se infekcija prenosi direktno od zaražene osobe na zdravu osobu i to na tri glavna načina: želudac-usta, usta-usta i stolica-usta. Osim toga, gastris može biti uzrokovan i lijekovima, alkoholom, korozivnim sredstvima (lužinama i kiselinama), željezom i sl. Zatim se kao razlozi mogu navesti i traume želučane sluznice i vaskularne promjene te refluksne povrede, ali i ono što se danas naziva tihim ubicom, a to je svakako – stres. Stres je danas jedan od najčešćih okidača raznoraznih bolesti, a izuzetak nisu ni bolesti želuca.
“Pacijentima uvijek dam savjet kako, posebno ako su u pitanju osobe osjetljivijeg želuca, izbjegavaju raditi sve ono što im stvara tegobe. Ako im određena hrana stvara tegobe, trebaju je prestati jesti. Ako im određeni fizički napor stvara tegobe, trebaju ga minimizovati. To je, zapravo, najbolja prevencija”, savjetuje profesorica Katičić.
Simptomi gastritisa nisu jednoznačni za svakog. Naime, mnogi bolesnici osjećaju pečenje i/ili žarenje u predjelu želuca, mučnine, nagon na povraćanje, nadutost, podrigivanje, žgaravice. Neki bolesnici navode jake bolove u gornjem dijelu trbuha (tupe ili grčevite), neki opisuju samo osjećaj nelagode. Simptomi su nekad višestruki, brojni, jači kad bolesnik duže vrijeme ne uzima hranu. Nekada su tegobe oskudne ili se pojavljuju i pojačavaju nakon uzimanja hrane. U svakom slučaju, ne postoje karakteristični znakovi koji su potpuno jednaki za svakog bolesnika koji boluje od hroničnog gastritisa. Često i doktori nakon uzimanja podataka o tegobama navode da se bolesnik tuži na “nespecifične simptome” u gornjem dijelu trbuha. U slučaju da neki od simptoma bitno remeti kvalitetu života i sprječava osobu u obavaljanju svakodnevnih aktivnosti, neophodno je javiti se doktoru.
Liječenje gastritisa
Liječenje gastritisa ovisi o uzročnom faktoru, težini i karakteru tegoba, kao i o histološkom nalazu želučane sluznice. Gastritis se najčešće liječi nespecifičnim načinima jer je liječenje specifično samo ako je uzrok poznat.
“Liječenje se najčešće zasniva na, u lakšim oblicima gastritisa, lijekovima koji neutrališu (antacidi) želučanu kiselinu, a u težim oblicima gastritisa na onima koji blokiraju lučenje želučane kiseline. Međutim, odluku o tome doktor će donijeti nakon detaljnih nalaza i na osnovi simptoma koje pacijent ima. Isto tako, vrijedi istaći, ako su neki od simptoma anemija, jako povraćanje, crna ili krvava stolica, razloga za odgodu posjete doktoru više nema”, savjetuje profesorica Katičić.
Ono što je, kada je riječ o gastritisu, ali i o bilo kojim drugim želučanim tegobama, izuzetno je bitna, gotovo ključna, prehrana. Osnovna bi poruka bila da se pokušaju uzimati manji i češći obroci tokom dana jer to osigurava zaštitu sluznice uzetom hranom. U pravilu će uzimanje većih količina voća i povrća (posebno sirovog) pogoršati tegobe, dok će kruća i lagano pripremljena hrana (kuhana, bez jakih začina i masnoća) djelovati bolje za zaštitu sluznice.