Stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević smatra da su institucije na nivou BiH zakasnile da pronađu adekvatne politike i da sprovode vlastite propise u pogledu rješavanja migrantske krize u BiH.
– Sigurno je da su događaji u Savjetu ministara i ostavka ministra bezbjednosti Fahrudina Radončića, koji nam je potencirao važnost bezbjednosne dimenzije na ovom planu, dali novi zamah raspravama o tome šta BiH želi i da li uopšte želi reagovati, te da li je reakcija ranijih struktura sa nivoa zajedničkih institucija bila samo kasna ili je ponekad bila i zlonamjerna – rekao je Galijašević.
On je istakao da su propisi u BiH, po tom pitanju prilično jasni, ali da je vidljivo i jasno da se oni uopšte ne sprovode.
Galijašević je napomenuo da je Zakon o strancima jasno regulisao ulazak stranaca u BiH, bez obzira da li ih kvalifikovali kao migrante ili izbjeglice, na način odakle stranac treba da dođe, kako treba sa njim postupati, kako da se utvrdi njegov identitet i šta raditi sa osobama kojima se ne zna identitet.
Galijašević je za RTRS rekao da su u BiH ulazila lica koja ne zaslužuju status migranata, jer su ulazila tajno van granice i bez dokumentacije.
– Institucije BiH ruše vlastiti Zakon o strancima i Pravilnik o ulasku i boravku stranaca u BiH, jer ilegalnim strancima koji se agresivno ponašaju i skrivaju svoj identitet nije mjesto u otvorenim kampovima- pojasnio je Galijašević.
On je rekao da migranti koji dolaze iz Sirije i Pakistana predstavljaju pravi problem za evropski mir i bezbjednost, a ne samo za BiH, jer je riječ o evakuaciji ljudi sa dva velika ratišta.
– Povratnike sa sirijskog ratišta iz BiH izgubili smo iz fokusa pojavom takozvanih migranata i pojavom pandemije virusa korona – upozorio je Galijašević.
Načelnik opštine Bosanski Petrovac Dejan Prošić smatra da različiti nivoi vlasti u BiH imaju različite poglede na rješavanje migrantske krize i da tu nema nikakve koordinacije i pravog rješenja.
Prošić je naglasio da je bivši ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Fahrudin Radončić prvi put iznio nekakve pravce kojim se trebalo kretati i koji bi doveli do nekog rješavanja, a sve ostalo je bilo “zabijanje glave u pijesak” i očekivanje da će neko drugi riješiti situaciju.
– Sa stanovišta lokalne zajednice nas najviše interesuje bezbjednosni i zdravstveni aspekt migrantske krize jer želimo da zaštitimo naše građane, da im garantujemo bezbjednost i da im neće neko donijeti neku bolest i zarazu nepoznatu za naše zdravstvo – istakao je Prošić.
Prošić je zaključio da je najvažnije da policijske strukture garantuju bezbjednost građana u Unsko-sanskom kantonu i zaštitu njihove imovine koju migranti sve češće narušavaju.
Stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević smatra da su institucije na nivou BiH zakasnile da pronađu adekvatne politike i da sprovode vlastite propise u pogledu rješavanja migrantske krize u BiH.
– Sigurno je da su događaji u Savjetu ministara i ostavka ministra bezbjednosti Fahrudina Radončića, koji nam je potencirao važnost bezbjednosne dimenzije na ovom planu, dali novi zamah raspravama o tome šta BiH želi i da li uopšte želi reagovati, te da li je reakcija ranijih struktura sa nivoa zajedničkih institucija bila samo kasna ili je ponekad bila i zlonamjerna – rekao je Galijašević.
On je istakao da su propisi u BiH, po tom pitanju prilično jasni, ali da je vidljivo i jasno da se oni uopšte ne sprovode.
Galijašević je napomenuo da je Zakon o strancima jasno regulisao ulazak stranaca u BiH, bez obzira da li ih kvalifikovali kao migrante ili izbjeglice, na način odakle stranac treba da dođe, kako treba sa njim postupati, kako da se utvrdi njegov identitet i šta raditi sa osobama kojima se ne zna identitet.
Galijašević je za RTRS rekao da su u BiH ulazila lica koja ne zaslužuju status migranata, jer su ulazila tajno van granice i bez dokumentacije.
– Institucije BiH ruše vlastiti Zakon o strancima i Pravilnik o ulasku i boravku stranaca u BiH, jer ilegalnim strancima koji se agresivno ponašaju i skrivaju svoj identitet nije mjesto u otvorenim kampovima- pojasnio je Galijašević.
On je rekao da migranti koji dolaze iz Sirije i Pakistana predstavljaju pravi problem za evropski mir i bezbjednost, a ne samo za BiH, jer je riječ o evakuaciji ljudi sa dva velika ratišta.
– Povratnike sa sirijskog ratišta iz BiH izgubili smo iz fokusa pojavom takozvanih migranata i pojavom pandemije virusa korona – upozorio je Galijašević.
Načelnik opštine Bosanski Petrovac Dejan Prošić smatra da različiti nivoi vlasti u BiH imaju različite poglede na rješavanje migrantske krize i da tu nema nikakve koordinacije i pravog rješenja.
Prošić je naglasio da je bivši ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Fahrudin Radončić prvi put iznio nekakve pravce kojim se trebalo kretati i koji bi doveli do nekog rješavanja, a sve ostalo je bilo “zabijanje glave u pijesak” i očekivanje da će neko drugi riješiti situaciju.
– Sa stanovišta lokalne zajednice nas najviše interesuje bezbjednosni i zdravstveni aspekt migrantske krize jer želimo da zaštitimo naše građane, da im garantujemo bezbjednost i da im neće neko donijeti neku bolest i zarazu nepoznatu za naše zdravstvo – istakao je Prošić.
Prošić je zaključio da je najvažnije da policijske strukture garantuju bezbjednost građana u Unsko-sanskom kantonu i zaštitu njihove imovine koju migranti sve češće narušavaju.