Međutim, čini se da nije problem samo u tome što građani danas za pojedine lijekova plaćaju više cijene od onih prije stupanja ovog pravilnika, već i to što je, kako tvrdi Tubićeva, pojedinim lijekovima koji se izdaju na recept i koji su regulisani ovim pravilnikom cijena ostala ista kao i prije njegovog usvajanja.
“Određeni lijekovi su i u ranijem periodu imali veleprodajne cijene u nivou maksimalnih izračunatih na osnovu odredbi pravilnika”, pojasnila je ona.
I u Fondu zdravstvenog osiguranja RS imaju slične ocjene, uz napomenu da zasad imaju podatke za prvih 15 dana od početka primjene pravilnika, te su dodali da će preciznu ocjenu moći dati nakon što budu imali podatke o cijenama tri mjeseca nakon početka primjene pravilnika.
“Ono što sada možemo reći jeste da projekcija troškova za lijekove koji se izdaju na recept ne pokazuje znatno smanjenje zbog primjene novog pravilnika”, naglasili su oni.
Lazar Prodanović, član stručnog savjeta Agencije za lijekove BiH, ocjenjuje da efekti smanjenja cijena lijekova neće značajnije pozitivno uticati na budžet građana, te ističe da je šteta što nije bio usvojen koeficijent od 0,95 odsto u odnosu na važeći koeficijent jedan.
Podsjećanja radi, cijena lijekova po važećem pravilniku dobija se sabiranjem cijena u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, koja se dijeli sa tri i množi sa koeficijentom jedan.
Prodanović upozorava da problem nisu samo pravilnik i cijene koje su njime propisane, već i visina veleprodajne i maloprodajne marže. Prodanović kaže da su apotekarske marže u pojedinim kantonima u FBiH 25 odsto, dok je apotekarska marža u RS na visini od oko 20 odsto.
“Veleprodajne marže bi sa osam trebalo smanjiti na oko pet odsto, ili da se kod skupljih lijekova marža značajnije smanji, a da kod jeftinijih lijekova ostane na nivou od osam odsto”, ističe Prodanović.
Osim toga, kako on kaže, naknadu za obradu lijekova treba smanjiti sa 1,4 marke na makar pola tog iznosa, ili, kako navodi, ovaj nepotrebni namet potpuno ukinuti.
Takođe, on ističe da bi bilo krajnje vrijeme da se porez na dodanu vrijednost za lijekove smanji na iznos od sedam do maksimalno deset odsto.
“Sve u svemu, građani će u ukupnom zbiru možda na kraju i imati nešto nižu cijenu, ali taj iznos na godišnjem nivou prema koeficijentu jedan neće biti ni približno koliko je Svjetska banka predlagala, a Srbija će i dalje imati značajno niže cijene”, ističe Prodanović.
Miodrag Femić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS, takođe ističe da je činjenica da su potpuno isti lijekovi u Srbiji višestruko jeftiniji nego u BiH.
Zorica Tasovac, vlasnik jedne apoteke i farmaceut, s druge strane tvrdi da je pravilnik u potpunosti ispoštovan i da su cijene lijekova prilagođene iako su, kako tvrdi, mnogi apotekari pretrpjeli štetu zbog toga što su lijekove koje su nabavljali po višim cijenama morali prodavati po nižim u skladu sa pravilnikom.
Što se tiče lijekova koji nisu pokriveni pravilnikom, ona kaže da nema saznanja da je došlo do povećanja cijena. Tasovac ističe da se tu možda radi o preparatima u slobodnoj prodaji koji se ne mogu definisati kao lijekovi.
“Mi imamo preko 2.000 lijekova i ne mogu sa stopostotnom sigurnošću tvrditi da je baš svaki od njih usklađen, ali tvrdim da u mojoj apoteci nijedan lijek nije poskupio ili, da se ogradim, ja nisam primijetila da je došlo do poskupljenja”, navela je ona.
Nezavisne novine