Marko Perković Thompson, 5. jula na zagrebačkom Hipodromu, održao je koncert na koji je pristiglo preko pola miliona ljudi iz cijele Hrvatske, ali i dijaspore.
Upravo taj događaj poslužio je kao povod za oštru kritiku hrvatskog društva i socioekonomske situacije, koju je objavio vodeći švedski dnevni list Dagens Nyheter.
Autor teksta, Richard Swartz, švedski novinar i suprug hrvatske književnice Slavenke Drakulić, koristi ovaj koncert kao simbol šireg problema – rastućeg ekstremnog nacionalizma u Hrvatskoj i ozbiljne ekonomske zavisnosti zemlje od njemačkih turista i evropskih fondova.
Prošle sedmice objavili su ironičan i pomalo provokativan komentar, sa zagrebačkim koncertom Marka Perkovića Thompsona kao povodom, ali zapravo posvećen održivosti hrvatskog socioekonomskog modela i identitetu nacije u kontekstu širenja ekstremnog nacionalizma, kao i globalne nesigurnosti i nestabilnosti.
U tekstu pod naslovom „Njemački ‘šlauf’ drži nacionalističku Hrvatsku na površini“, autor navodi da je Hrvatska ekonomski u velikoj mjeri zavisna od njemačkih turista i evropskih fondova.
„Ljeti je Hrvatska zaokupljena brojanjem: najprije koliko turista u automobilima prelazi granicu, koliko ih noći u hotelima i koliko dugo ostaju, a zatim prihodima od kojih će zemlja živjeti do naredne sezone. Turizam je najveći izvor prihoda, iako niko, pa ni vlast u Zagrebu ne zna koliki je tačan iznos novca“, započinje Swartz.
Švedski novinar ističe da njemački gosti potpuno dominiraju turističkom industrijom, a današnju zavisnost hrvatske ekonomije o njihovim dolascima povezuje sa događajima iz sredine 20. vijeka:
„Tokom Drugog svjetskog rata fašistička Hrvatska bila je brutalna država-vazal Hitlerove Njemačke. Sada su Nijemci ponovo tu: ovaj put bez tenkova, više zainteresovani za sunce, prstenove za plivanje i plodove mora. Jadransko more je privatna rivijera Nijemaca, koji daju presudan doprinos ekonomskoj stabilnosti ove male zemlje.“
Swartz dalje prikazuje hrvatski turizam kao dvosjekli mač, jer s jedne strane donosi ogromne prihode, ali s druge strane podstiče sivu ekonomiju i stvara strukturalnu zavisnost koja sputava sposobnost države da vodi samostalnu politiku.
„Njemačka i Brisel finansiraju zemlju“
Piše da službeno turizam čini oko 20 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda, ali i da je u stvarnosti to mnogo više. Ističe i da se prihodi od turizma mogu uporediti samo sa potporama iz evropskih fondova.
U nastavku kritikuje vlast, posebno premijera Hrvatske: „U praksi Njemačka i Brisel (čitaj: Njemačka) finansiraju zemlju; njen suverenitet sa zastavom i vojskom djeluje kao iluzija. Premijer Andrej Plenković je pristojan, ali prilično nemoćan vladar koji se ne usuđuje da se uhvati u koštac sa sivom ekonomijom.“
„Svaki put kad pokuša, narod uspješno protestuje. Kao kad je pokušao uvesti efikasan poreski sistem i dohvatiti skrivena primanja turističkih profitera. Uzalud. Bez poreza država je siromašna, a vlast postoji uglavnom samo na papiru.“
Na kraju komentara upozorava na opasnost ekstremnog nacionalizma, koristeći primjer masovnog Thompsonovog koncerta i tolerisanja fašističkih simbola u javnom prostoru. Smatra da ta pojava nije marginalna ni bezazlena, već masovna i potencijalno destabilizujuća, te da se tolerisanjem šalje poruka nekažnjivosti, prenosi Dnevno.
„Provokativan koncert“
„U Zagrebu je u julu održan provokativan koncert. Izvođač se naziva Thompson, prema strojnici, i poziva publiku na hrvatsku verziju nacističkog pozdrava ‘Heil Hitler!’. Njegovi koncerti su unaprijed zabranjeni u Njemačkoj, Švajcarskoj, BiH, Sloveniji, pa čak i u hrvatskoj Istri. Publiku čine mladi ljudi, a u pozadini su slike fašističkog vođe iz Drugog svjetskog rata Ante Pavelića, uz podršku Katoličke crkve sa domoljubnim molitvama i blagoslovima sa bine“, stoji u tekstu.
Komentar Dagens Nyhetera naglašava da je to „šok za demokratsku i urbanu Hrvatsku, uvjerenu da se prošlost nikada neće vratiti u novom obliku“. Swartz navodi da vlast uglavnom šuti i smatra da može „jahati tigra“, iako je masa na koncertu „jednako neukrotiva kao i poreski utajivači u turističkoj branši“.
Swartz zaključuje da se „Thompson upušta u ono što njemački AfD ili Švedski demokrati ne bi smjeli ni da dotaknu štapom. Riječ je o fanatičnom nacionalizmu ispod površine formalno evropskog poretka koji, zabrinjavajuće, izgleda da počiva isključivo na stranom kapitalu i nedostatku alternativa.“
„Oko Hrvatske slika je tmurna: orbanizovana Mađarska, diktatorska Srbija, disfunkcionalne BiH, Kosovo ili Makedonija, Austrija u kojoj ekstremni desničar Herbert Kickl stoji pred vratima vlasti. Ali veliki gradovi jugoistočne Evrope odolijevaju.“
„U Budimpešti je ovog ljeta velika povorka ponosa prkosila Viktoru Orbanu, a u Beogradu građani gotovo svakodnevno protestuju protiv autoritarnog lidera Aleksandra Vučića. Zagreb sada ide potpuno suprotnim putem“, zaključuje Swartz, nagoveštavajući mogućnost domino-efekta u kojem bi i Hrvatska mogla skliznuti u neliberalni poredak.
(Nezavisne – Foto: Arhiva)