Na sastanku ministara unutrašnjih poslova zemalja članica Evropske unije u Luksemburgu, poslije intenzivnih pregovora, postignut je dogovor da zemlje koje ne prihvate migrante na svojoj teritoriji moraju da plate, odnosno države koje ne prihvate da ugoste onoliko migranata koliko je predviđeno kvotama, platiće 20.000 evra po osobi.
Dogovor je postignut na sastanku kasno u četvrtak, a na njega se čekalo već sedam godina.
Evropska komisija predložila je usvajanje novog zakona o migracijama i azilu prije tri godine, objavio je Katimerini.
Sedam vodećih država članica EU, među kojima su Francuska i Njemačka, ipak je tražilo da sporazum bude pred Evropskim savjetom krajem mjeseca.
Italija je bila među tim zemljama, ali je na jučerašnjem sastanku italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Pjandendoci do posljednjeg trenutka zahtijevao izmjene, posebno u vezi sa brojem migranata koji bi trebalo da budu preseljeni u EU.
Dogovor je odlagan i zbog Njemačke, koja je pokušala da konačno dobije saglasnost koalicione vlade.
Njemačka vlada je podijeljena između saveznog ministarstva unutrašnjih poslova, koje predvode socijaldemokrate SPD, i saveznog ministarstva spoljnih poslova koje predvode Zeleni.
Ministarstvo unutrašnjih poslova vidi reformu kao priliku za organizovanje migracionih tokova, dok Zeleni daju prioritet humanitarnim pitanjima.
Na sastanku su se otvoreno protiv novog sporazuma o migracijama i azilu izjasnili predstavnici Poljske i Mađarske koji su oštro protestvovali zbog predložene novčane nadoknade koja će morati da se plati na osnovu prijedloga švedskog predsjedavanja EU.
Novi zakon o migracijama moraće da odobri Evropski parlament tokom druge polovine godine.
Mnogi smatraju da je sveobuhvatan dogovor moguć do kraja godine, jer će Španija kao predsjedavajuća EU od jula biti veoma motivisana da riješi problem.
Novi mehanizam predviđa postavljanje principa odgovornosti za takozvane zemlje fronta (Italija, Španija, Grčka, Malta, Kipar) koje bi trebalo da efikasnije kontrolišu spoljne granice EU.
Zemlje takozvane druge linije obavezuju se na oblik “fleksibilne solidarnosti”, odnosno, ili će prihvatiti tražioce azila na svojoj teritoriji ili će platiti nadoknadu zemljama domaćinima, ili će finansirati prihvatne objekte ili će finansijski doprinijeti infrastrukturnim projektima u zemljama porekla.
EU je prihvatila 996.000 zahtjeva za azil 2022. godine i taj broj se značajno povećao u poređenju sa 632.000 u 2021. godini.
Izvor: sputniknews.com