Evropski savjet nije odobrio kandidaturu za BiH uprkos snažnom lobiranju pojedinih zemalja da do toga ipak dođe.
Umjesto kandidature, najviše evropsko tijelo usvojilo je kompromisno rješenje u kojem se ističe da se od Evropske komisije traži da pomogne BiH da ubrza reforme, posebno u skladu s dogovorom lidera postignutim uz posredovanje Šarla Mišela, predsjednika Evropskog savjeta, i Žozefa Borela, visokog predstavnika EU za spoljnu politiku.
Time se se, u principu, ostvarile prognoze i očekivanja koja smo iznijeli prije ovog samita, jer je nekoliko zemalja, a posebno Njemačka, insistiralo da BiH ne može napredovati dok se ne smiri politička situacija u BiH. To je posebno postalo jasno nakon što je Oliver Varheji, evropski komesar za proširenje, izjavio da BiH treba da radi na ispunjavanju 14 uslova prije dobijanja kandidature.
U zaključku evropskih lidera je navedena veoma slična formulacija, u kojoj se poziva da bh. lideri rade na ispunjavanju briselskog sporazuma.
“Evropski savjet je spreman da dodijeli kandidatski status za BiH, i s tim ciljem poziva Komisiju da u najkraćem roku izvijesti Savjet o implementaciji 14 ključnih prioriteta koji su navedeni u Mišljenju, s posebnom pažnjom na one zaključke koji se odnose na suštinski set reformi kako bi Evropski savjet mogao da se vrati odlučivanju o ovom pitanju”, navedeno je u ključnom zaključku za BiH.
Poziv na implementaciju izborne reforme, koja je takođe našla mjesto u zaključcima, vjerovatno je djelo hrvatske diplomatije, koja želi pomoći hrvatskom narodu u BiH da dođe do izborne reforme koju oni mogu prihvatiti, ali značajnu ulogu u korist BiH su odigrali i Austrija i Hrvatska, kao i još nekoliko zemalja.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, kaže za “Nezavisne” da su razlozi za nedobijanje kandidature koje su neke zemlje navodile nedostatak napretka, bilateralne sankcije prema RS, kao i prisustvo OHR-a i njegove odluke u vezi s finansiranjem izbora.
“Europska komisija kroz Delegaciju u Sarajevu sada će stvari pokušati pogurati naprijed. S obzirom na to da od redovnog izvještaja Europske komisije, koji izlazi nekada na jesen, ovisi odluka o kandidatskom statusu, siguran sam da će pokušati ohrabriti političare u BiH da do njegovog objavljivanja urade što više stvari.
Zemlje članice u svojim zaključcima poseban akcenat među 14 prioriteta stavile su na provedbu ‘supstancijalnih’ reformi bez navođenja o kojim reformama se radi. S obzirom na dosadašnji odnos Europske komisije prema BiH, uobičajenu predizbornu dinamiku u BiH i zbog ukupnog sloma politike proširenja EU prema regionu, nisam optimista”, ističe on.
S obzirom na to da će zbog implementacije izbornih rezultata formiranje novih vlasti u najoptimističnijem slučaju uzeti nekoliko mjeseci, izvjesnije je očekivati da BiH kandidatski status dobije na proljeće, ako nove vlasti pokažu političku spremnost na kompromise. Teoretski, moguće je da Delegacija EU pokuša da pokrene razgovore i tokom ljeta, ali dosadašnja praksa pokazuje da je teško postizati kompromise u jeku izborne kampanje.
U Hrvatskoj predsjednik i premijer potpuno različito tumače zaključke o BiH. Dok Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, smatra da je Andrej Plenović, premijer Hrvatske, izdao hrvatski narod, Plenković smatra da je Hrvatska diplomatskim radom ostvarila dobar posao.
Robert Golob, premijer Slovenije, rekao je da je pozitivno što je BiH izvučena iz evropskog zaborava i što je postavljen vremenski okvir za ponovnu raspravu o kandidaturi.
“Nisam razočaran i mislim da je došlo do važnog pomaka na tu temu, vođena je vrlo produbljena rasprava”, rekao je Golob.
Nezavisne novine