Problemi ne leže samo u zakonodavnom okviru EU, već i u njegovoj primjeni i praćenju.
– EU podstiče pravedno i efikasno oporezivanje na cijelom jedinstvenom tržištu, uz naplaćivanje svih poreza tamo gdje ih je potrebno platiti. Međutim, zbog sve većeg broja prekograničnih transakcija, države članice imaju poteškoća u tačnom određivanju poreza koji je potrebno platiti, te se tako podstiču izbjegavanje plaćanja i utaja poreza – navodi se u izvještaju Evropskog revizorskog suda.
– Saradnja među državama članicama ključna je kako bi se garantovalo da se porezi naplate u cjelosti i tamo gdje ih je potrebno platiti – naglašava Sud.
Inače, odgovornost za naplatu poreza snosi svaka od država članica, pojedinačno.
– Pravedno oporezivanje ima presudnu ulogu za ekonomiju EU: njime se povećava sigurnost za poreske obveznike, povećavaju ulaganja, te podstiču konkurentnost i inovacije – izjavila je Ildiko Gal-Pel, članica Evropskog revizorskog suda zadužena za ovaj izvještaj.
Dodala je da su pokrenute inicijative rezultovale pristup poreskim podacima.
Zakonodavni okvir za razmjenu poreskih informacija koji je uspostavila Evropska komisija transparentan je i logičan, zaključuje ERS. Međutim, upozorava da u njemu i dalje postoji niz nedostataka.
– Prije svega, on je i dalje nepotpun kad je riječ o zaustavljanju izbjegavanja plaćanja i utaje poreza. Na primjer, kriptovalute, ali i drugi oblici dohotka, i dalje nisu predmet obaveznog izvještavanja, zbog čega se u velikoj mjeri ni ne oporezuju. Nadalje, podrška koja se pruža državama članicama ne ide dovoljno u dubinu. Komisija posebno gotovo da ne radi na rješavanju problema lošeg kvaliteta podataka i ne procjenjuje koliko su sankcije za neispunjavanje obaveza efikasne i destimulišuće. Konačno, Komisija bi trebala pružati više smjernica kako bi pomogla državama članicama, posebno u području analize i upotrebe podataka – navode u ERS.
Iako je ključno da poreska tijela imaju bolji uvid u područja u kojima najčešće dolazi do izbjegavanja plaćanja i utaje poreza kako bi mogla preduzeti odgovarajuće korektivne mjere, ne postoji okvir EU za praćenje postignuća ostvarenih primjenom tog sistema. Revizori ističu da na nivou EU u praksi ne postoji jedinstveni skup pokazatelja uspješnosti za mjerenje efikasnosti razmjene poreskih informacija među državama članicama.
(Srpskainfo – FOTO: PATRICK SEEGER/EPA)