Ako bi ruska vojska umarširala u Ukrajinu, Turska, koja takođe izlazi na Crno more, mogla bi mnogo da izgubi. Zato predsjednik Turske Erdoan želi da posreduje između Moskve i Kijeva. Kakve su mu šanse?
Za Ankaru je ulog veliki. Turska vlada ima oportunistički odnos i prema Rusiji i prema Ukrajini. Stoga bi Ruski upad u Ukrajinu stavio Ankaru pred težak izbor.
Erdoan želi da posreduje i putuje u četvrtak (3. februara) u Kijev. Da li Erdoanovi diplomatski napori zaista mogu preduprijediti krizu i spriječiti rusku invaziju? Mnogi stručnjaci smatraju da je to bezizgledno.
Malo je nade
Politikolog i poznavalac Rusije Ajdin Sezer smatra da Erdoan ne može da djeluje kao nezavisni posrednik, pošto je Turska članica Sjevernoatlanskog pakta i osim toga podsjeća na činjenicu da je Moskva već odbila prijedloge Ankare.
Ragip Kutaj Karača, profesor za međunarodne odnose na Univerzitetu Ajdin u Istanbulu takođe ne vjeruje u uspjeh Erdoanove inicijative. On ističe da je Erdoan prilikom posljednjeg susreta s ukrajinskim zvaničnicima naglasio punu podršku svoje zemlje Ukrajini.
I zaista, Erdoan je tom prilikom odbio da prizna Krim kao dio ruske teritorije. Osim toga, predstavljao se kao zaštitnih krimskih Tatara navodeći s ponosom projekte izgradnje džamija i stanova za njih.
I borbeni dronovi, koje je Turska isporučila Ukrajini, mora da su naljutili Moskvu. Prije nekoliko nedjelja Putin je to kritikovao, spominjući da su turski dronovi uočeni u Donbasu, gdje su prema njemu već upotrijebljeni protiv proruskih separatista. Osim toga, Putin je prebacio Turskoj da previše snažno podržava Ukrajinu i pozvao Ankaru da preispita svoju politiku.
Turska zavisnost od ruskog gasa
Odnosi Rusije i Turske su komplikovani. Ankara je član NATO, a rado kupuje rusku vojnu tehnologiju – uprkos protivljenju zapadne vojne alijanse i Vašingtona. U Libiji, Siriji i Nagorno-Karabahu, naposlijetku i u Ukrajini, Rusija i Turska su na različitim stranama.
Dvije zemlje njeguju dobre ekonomske odnose. Turska zavisi od ruskog gasa. Skoro ukupne energetske potrebe zemlja pokriva iz inostranstva. Godine 2020. je Turska potrošila 48,1 milijardi kubnih metara gasa, od čega su 33,6 milijardi uvoz iz Rusije. Zavisnost Turske od uvoza energenata pokazala se prije nekoliko dana, kada je zbog tehničkog kvara prekinuta isporuka gasa iz Irana. Na nekoliko dana je zaustavljena proizvodnja u dijelovima turske industrije.
Izvršni direktor energetskog koncerna “GazDay”, Mehmet Dogan, veoma je zabrinut: “Ako pođemo od najgoreg slučaja, i konflikt u ljeto eskalira, pa nam Rusija zavrne ventil za gas, cijene gasa bi naglo skočile. Tada bismo morali da pređemo na skupi tečni gas.”
On međutim dodaje, ako sukob izbije u zimu, i prekine se dotok gasa, onda Turska nema nikakvu šansu.
Ali nije samo u oblasti energije Turska upućena na Rusiju. U turističkoj branši je to isto tako jer su turisti iz Rusije izuzetno brojni. Osim toga, za Tursku je Rusija značajno tržište, naročito za poljoprivredne proizvode.
Ekonomske veze s Ukrajinom
I Ukrajina za Tursku sve više dobija na značaju. Prema podacima koje navodi Burak Pehlivan, turski privrednik koji već 12 godina živi u Kijevu, Turska je 2020. godine bila najveći investitor u Ukrajini. Pehlivan svakodnevno elektronski objavljuje novosti iz tursko-ukrajinskih privrednih odnosa. On navodi da je obim ekonomske razmjene prošle godine dostigao 7,5 milijardi američkih dolara.
Zbog svega toga, Ankara želi po svaku cijenu da izbjegne eskalaciju u ukrajinskoj krizi. Turska ekonomija, koja je ionako u problemima, mogla bi da pretrpi veliku štetu. Bila bi ugrožena i Erdoanova politika niskih kamata kojom namjerava da privuče što veće inostrane investicije.
Erdoan će u Kijevu sigurno pokazati bliskost sa svojim domaćinom Vladimirom Zelenskim. Ali neće biti odlučujuća Erdoanova posjeta Kijevu, već ono što će uslijediti poslije toga – Putinova posjeta Rusiji. Uskoro će se vidjeti da li će Putin dati šansu Erdoanovoj posredničkoj ulozi, i kakvu bi protivuslugu za to tražio.
(DW)