Vedran iz Banjaluke kazao je da se podvrgnuo tretmanu botoksa kako bi izgledao ljepše, a razmišlja i o liposukciji i možda korekciji nosa.
“Sada se osjećam mnogo sigurnije i ne vidim ništa loše u tome da se svako ko ima na sebi nešto što želi da popravi to i uradi. Zahvaljujući estetskoj hirurgiji i sve prihvatljivijim cijenama operacija svaki muškarac danas može biti savremeni Apolon, bog ljepote”, kazao je Vedran.
“U današnje vrijeme podvrgavanje muškaraca estetskim korektivnim zahvatima je u znatno većoj mjeri i ne predstavlja tabu temu, kao što je to bilo ranije”, istakao je Nikola Baroš, načelnik Klinike za plastičnorekonstruktivnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra RS.
Prema njegovim riječima, od operacija u opštoj anesteziji na prvom mjestu su operacije korekcije viška masnog tkiva metodama liposukcije ili abdominoplastike, a na drugom je korekcija takozvanih ženskih grudi kod muškaraca.
Ističe da je, kada su u pitanju kozmetičke procedure, tretman botoksa najčešća procedura kojoj se podvrgavaju pripadnici muške populacije.
Kada su u pitanju pacijentkinje, one često žele da liče na neku poznatu glumicu, estradnu ili neku drugu javnu ličnost.
“Takve pacijentkinje spadaju u grupu ‘najnezahvalnijih’ za bilo koje hirurške korektivne intervencije, jer donoseći fotografiju svog idola na kojeg žele da liče automatski stavljaju ljekara u nezgodnu poziciju jer je nemoguće da usne, nos ili grudi izgledaju potpuno isto kao kod nekog drugog i time se ljekaru u startu nameće greška”, kazao je Baroš.
Kako navodi, trendovi koje diktira zapadna Evropa u savremenoj estetskoj hirurgiji su podmlađivanje i vraćanje prirodnom, a to, kako kaže, podrazumijeva pravilno oblikovane grudi umjerene veličine, anatomski oblikovan nos, zategnute bore, kao i punije, ali ne prenaglašene usne.
Dodao je da savremeni način života diktira ideal ljepote koji se, kako kaže, nameće kao imperativ i sastavni dio naših života.
“Popularnost famoznog selfija, kao i socijalnih mreža poput Instagrama i Facebooka je ogromna, pa shodno tome sve veći dio populacije želi izgledati što atraktivnije, izazovnije i privlačnije”, naglasio je Baroš.
Kako kažu iz klinika za estetske zahvate, cijena na primjer ugradnje silikona se kreću od 4.000 KM pa naviše.
Darko Jović, specijalista za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju u zdravstvenoj ustanovi “Stetik” u Banjaluci, kazao je da se muškarci sve češće javljaju na razne tretmane i operacije u estetskoj medicini.
“Od ukupnog broja pacijenata koji se podvrgavaju zahvatima u estetskoj medicini oko 40 odsto su muškarci, a najčešće operacije su transplantacija kose, tretmani podmlađivanja, liposukcija i drugo”, istakao je Jović.
Prema njegovim riječima, u estetskoj hirurgiji trendovi uvijek postoje, a oni su, kako kaže, vješto dirigovani iz svjetskih centara mode, odnosno estetike.
“Prisjetimo se kada je Anđelina Džoli operisala grudi, nakon toga je došlo do talasa sličnih operacija”, rekao je Jović i dodao da su trenutno moderni mladalački izgled s izraženim jagodicama i srcolikim oblikom lica.
Koliko se i gdje nose silikoni
Prema riječima Nikole Baroša, načelnika Klinike za plastičnorekonstruktivnu hirurgiju UKC RS, rezultati statističkog istraživanja pokazuju da je prodaja implantata za dojke preko 350 kubnih cm karakteristika regija istočne Evrope, Rusije i Balkana.
“Trend pravilno oblikovanih dojki i prodaja implantata manjih od 250300 kubnih centimetara karakteristika je Francuske, Njemačke i ostalih dijelova zapadne Evrope i Sjeverne Amerike, dok su se implantacioni materijali za zadnjicu najviše prodavali u Južnoj Americi”, rekao je Baroš.
Estetska hirurgija
Estetski zahvat je zapravo operacija pomoću koje se mijenja izgled lica ili tijela osobe koja se podvrgava ovoj operaciji s ciljem uljepšavanja lica ili dijela tijela kojem je promjena neophodna.
Prema riječima Nikole Baroša, načelnika Klinike za plastičnorekonstruktivnu hirurgiju UKC RS, estetska hirurgija je jedna od hirurških disciplina koje su u posljednje vrijeme najviše napredovale.
“Pristup ovoj grani hirurgije je potpuno promijenjen u odnosu na period od prije 20 ili 30 godina”, istakao je Baroš.
Nezavisne novine