Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je u intervjuu Srni da je uspješna emisija obveznica Srpske na Londonskoj berzi otvorila mogućnost Vladi da preduzima brojne proaktivne mjere na drugim frontovima, a iz sredstava prikupljenih po drugim osnovama i iz drugih izvora, pa nije čudno niti neubičajeno da onima koji nisu vjerovali u uspjeh Vlade Srpske to smeta.
“Jasno je da imamo razloga da budemo itekako ponosni na uspješan izlazak Republike Srpske na međunarodno tržište kapitala. Ono na šta smo posebno ponosni jeste činjenica da su obveznice emitovane na Londonskoj berzi u formatu REG S i 144 A, što znači da su zadovoljile najstrože uslove, što evropskih, što regulatora tržišta HOV u SAD. Svima onima koji se razumiju u finansijska tržišta, sama činjenica u kom formatu su obveznice emitovane, govori dovoljno”, istakla je Vidovićeva.
Negativne kritike u vezi sa Londonskom berzom ispolitizovane s ciljem obmane glasača
Na pitanje da prokomentariše negativne kritike u vezi sa tim zaduženjem, navodno previsokom kamatom i slično, iako je izlazak na međunarodno tržište kapitala krupan korak za Srpsku, ministar finansija je rekla da je, nažalost, u ovom slučaju bilo mnogo negativnih kritika koje nisu bile utemeljene na činjenicama, već su ispolitizovane sa ciljem obmane glasačkog tijela.
“Upoređivali su se različiti oblici zaduživanja, zaduživanja za različite najmene, kao što je projektno i budžetsko finansiranje, te konačno zaduživanje različite ročnosti. S tim u vezi, potrebno je naglasiti da se ne može porediti kratkoročno zaduživanje putem aukcije trezorskih zapisa kod kojih je, sa obzirom na ročnost, odnosno rizik kamata znatno niža sa dugoročnim zaduženjem na primjer putem emisije obveznica na domaćem ili međunarodnom finansijskom tržištu kao što je bilo ovo posljednje na Londonskoj berzi. S obzirom na to da je riječ o različitoj ročnosti, te da je vrijeme dospijeća u obrnutoj proporciji sa rizicima koji utiču na cijenu kapitala, uvijek je dugoročni kapital skuplji od kratkoročnog”; pojasnila je Vidovićeva.
Ona je dodala da je činjenica i da je postignuti kupon od 4,75 odsto za obveznice Republike Srpske emitovane na Londonskoj berzi najniži kupon postignut ikada za suverenog emitenta kreditnog rejtinga B3 stabilan (Moody’s) ili B (S&P) koji prvi put emituje obveznice, te krajnje realan u skladu sa svim okolnostima u kojima egzistira Republika Srpska.
Vidovićeva je naglasila da su svi oni koji prate ekonomske i finansijske tokove itekako upoznati sa navedenim.
“Zaduživanje suverenih država putem emisije obveznica dešava se već više decenija širom svijeta. Republika Srpska, kao suvereni entitet unutar državne zajednice BiH je prva od svih nivoa vlasti unutar BiH napravila taj korak i pozicionirala nas na sceni međunarodnog finansijskog tržišta. Svi koji se prvi put ‘nađu’ na berzi očekuju nešto viši kupon, što je uobičajeno kod svih vidova zaduživanja i privatnih i pravnih lica, ne samo suverenih i subsuverenih emitenata. Činjenica da se emitent prvi put pojavljuje na berzi, te da je samim tim nedovoljno poznat u očima investitora, naravno utiče na cijenu kapitala”, istakla je ministar finansija Srpske.
Pored toga, pojasnila je Vidovićeva, emitent koji prvi put emituje svoje dužničke HOV uvijek plaća i tzv. premiju novog emitenta NIP (The new issue premium).
“‘Poznat’ emitent ima veće povjerenje investitora, nosi niži rizik, pa samim tim kamatna stopa koju ostvari je znatno niža. U vezi s tim, ukoliko bi se htjela porediti kamatna stopa koju smo mi ostvarili i kamatna stopa na dužničke hartije od vrijednosti zemalja iz regiona i šire, trebalo bi uporediti našu kamatnu stopu sa ostvarenim kamatnim stopama prilikom prvog izlaska ovih zemanja na međunarodno finansijsko tržište”, rekla je Vidovićeva.
Omjer javnog duga i BDP u zakonskim granicama i najniži u regionu
Vidovićeva je dodala da je potrebno istaći i da je pandemija virusa korona stvorila određene teškoće u ekonomijama svih zemalja svijeta što je dovelo do povećanog zaduživanja emitenata širom svijeta.
Prema njenim riječima, pomenuti poremećaji na tržištu, uz visok stepen neizvjesnosti u smislu oporavka ekonomija od posljedica pandemije su neminovno doveli i do određenog rasta cijene pozajmljenog kapitala.
Takođe, rekla je Vidovićeva, važno je naglasiti i da je Narodna skupština Republike Srpske u Odluci o dugoročnom zaduživanju za 2021. godinu ograničila visinu kamatne stope po kojoj se Srpska može zadužiti emisijom obveznica na međunarodnom tržištu i da se takva volja predstavnika naroda ispoštovala.
“Podaci koji govore u prilog svemu prethodno rečenom jesu i oni koji se tiču stanja javnog duga Republike Srpske o kojima se, takođe, često polemiše u medijima. Omjer javnog duga i BDP-a, odnosno učešće javnog duga Republike Srpske u BDP-u je 43 odsto, dakle, apsolutno u zakonskim granicama /do 55 odsto/ i treba naglasiti, među najnižima u regionu. Poređenja radi, kod Srbije je to 57,4 odsto, Hrvatske 89 odsto, a Crne Gore 105 odsto od BDP-a”, precizirala je Vidovićeva.
Na pitanje kakav je plan za utrošak sredstava od emisije obveznica s obzirom na činjenicu da se u medijima pojavljuju različite informacije o toj temi, ministar finansija je istakla da će ta sredstva biti utrošena za finansiranje budžetskog deficita koji, između ostalog, uključuje rashode na ime realokacije sredstava za Kompenzacioni fond Republike Srpske s ciljem sprovođenja mjera za ublažavanje efekata pandemije kovid 19 na privredu i stanovništvo Republike Srpske, te za servis dijela duga iz ranijeg perioda.
“Ovakvo opredjeljenje Vlade Republike Srpske je vidljivo i u Odluci o prihvatanju zaduženja emisijom obveznica na međunarodnom finansijskom tržištu. Donošenjem i objavljivanjem ove odluke Vlada Repubike Srpske je prihvatila obavezu utroška sredstava za navedene namjene, a pomenuta namjena prikupljenih sredstava je vidljiva i u Prospektu objavljenom i javno dostupnom na Londonskoj berzi. Svi ostali navodi o utrošku prikupljenih sredstava emisijom obveznica Republike Srpske na Londonskoj berzi koji se pominju u medijima su proizvod krajnje malicioznih spekulacija i pokušaja politizacije cijelog ovog, slobodno možemo reći istorijskog, procesa”, ocijenila je Vidovićeva.
Prema njenim riječima, prvi cilj koji je Vlada Republike Srpske postavila pred sebe izradom budžeta za 2021. godinu, i kojeg je prihvatila i Narodna skupština Republike Srpske, jeste oporavak privrede i otklanjanje negativnih ekonomskih posljedica pandemije virusa korona na privredu i stanovništvo Republike Srpske.
Upitana ko su kupci obveznica Republike Srpske emitovanih na Londonskoj berzi, iz kojih su zemalja i o kojoj vrsti investitora je riječ, Vidovićeva je rekla da su, u skladu sa međunarodnim standardima i dobrim običajima u poslovanju, informacije o investitorima koji su kupili obveznice Republike Srpske emitovane na Londonskoj berzi dužni čuvati kao poslovnu tajnu kako bi zaštitili interese investitora.
“Investitori su kvalifikovani institucionalni investitori u skladu sa procedurama REG S i 144 A, sa sjedištima u Evropskoj uniji i SAD, te po jedan investitor sa sjedištem u Republici Srpskoj i u FBiH”, navela je Vidovićeva.
SRNA