Posljednje tri godine bile su najtoplije od kada se vrše mjerenja, a vreli talasi u Australiji, neobična toplota na Arktiku i nedostatak vode u Capetownu ukazuju na nastavak ekstremnih vremenskih prilika u 2018. godini, saopćeno je iz UN-a.
Svjetska meteorološka organizacija, koja radi pod okriljem UN-a, objavila je da je 2017. godina bila do sada najskuplja u smislu štete koju su nanijele vremenske i klimatske neprilike, poput atlantskih uragana i monsunskih poplava u Indiji.
“Godina 2018. počela je tamo gdje je 2017. završena – ekstremnim vremenom koje odnosi živote i uništava imovinu”, navedeno je u godišnjem izvještaju.
U studiji je potvrđeno da je 2016. godina bila najtoplija od početka vođenja evidencije u 19. vijeku, dok su 2017. i 2015. izjednačene na drugom mjestu.
SMO navodi da su emisije štetnih gasova kao posljedica aktivnosti čovjeka glavni faktor koji doprinosi ovoj situaciji.
Ako se izuzme efekt prirodnog fenomena El Ninjo u Tihom okeanu, prošla godina bila je najtoplija.
Talas je ukazao na kontrast između neobično visoke temperature na Arktiku u 2018. godini i olujne zime u Evropi i Sjevernoj Americi.
U izvještaju se navodi da je njemačka osiguravajuća kuća Munich Re procijenila da su vremenske nepogode u 2017. godini nanijele štetu od 320 milijardi dolara, što je rekord kada se uračuna inflacija.
Skoro 200 država dogovorilo se 2015. godine, u okviru Pariskog sporazuma, da u globalnoj ekonomiji smanje upotrebu fosilnih goriva.