Poznati ekonomista Faruk Hadžić uradio je detaljnu analizu kako bi se smanjila cijena po litru goriva za 0,54 KM.
Naime, on je na društvenoj mreži Twitter napisao da cijene goriva nastavljaju rasti i u BiH.
“U Kantonu Sarajevo najniža cijena benzina je 3,31 KM po litri, a dizela 3,41 KM, s tim da se možda može negdje naći i jeftinije, ako je u pitanju stara zaliha. Izaći ću s novim prijedlogom kako uticati na značajno smanjenje cijene goriva u BiH. Dvije su mjere. Prva mjera je pod hitno i bez odlaganja privremeno suspendovati akcize na gorivo. Ovo je hitna mjera, da nikakvi izgovori od strane donosilaca odluka nisu mogući”, napisao je Hadžić.
Ističe da bi se na ovaj način snizila cijena litra goriva između 0,30 i 0,40 KM, zavisno od vrste goriva.
“Druga mjera uključuje obračun PDV-a, ne na trenutnu vrijednost litra goriva, već na iznos maloprodajne cijene od 2,01 KM, koja je bila prije godinu dana. Pri cijeni od 2,01 KM država uzima sebi po litru goriva 0,29 KM PDV-a, dok pri cijeni od 3,31 KM uzima 0,48 KM. Dakle, samo zbog više cijene goriva država ekstra zarađuje na PDV-u 0,19 KM po litru benzina”, naveo je Hadžić.
Naglasio je da je cilj ove mjere samo da država uzima isto na PDV-u kako je to bilo prije rasta cijena, a ne da ekstra zarađuje zbog inflacijske krize.
“Dakle, ako bi ova mjera bila usvojena, cijena litra goriva bi odmah bila niža 0,54 KM po litru benzina, ili 2,77 KM. Država ne bi imala bilo kakav gubitak ili smanjenje u naplati indirektnih poreza. Po osnovu akciza za šest mjeseci bi smanjenje u naplati bilo oko 250 miliona KM. Međutim, podaci UIO BiH pokazuju da su prihodi od indirektnih poreza u prvih pet mjeseci 2022. godine veći za 739 miliona KM ili 23,88 odsto u odnosu na isti period 2021. godine. Sa smanjenjem akciza već su sada u plusu gotovo 500 miliona KM, a imaju još za naplatu sedam mjeseci. Građanima i privredi se mora pomoći, a ovo je najbolji način da se bude fer prema svima. Priča da će samo bogati imati koristi od smanjenja cijene goriva, jer siromašni ne voze auto, je vrlo neozbiljna i ne vrijedi je uopšte komentarisati”, objasnio je Hadžić.
Ekonomski analitičar Igor Gavran rekao je za “Nezavisne novine” da je ovo jedan od mogućih pristupa, koji je sasvim ispravan, ali da nije siguran da li je brže ili lakše da se smanji stopa PDV-a na gorivo ili da se ograniči fiksno naplata PDV-a.
“U potpunosti se slažem da bi trebalo smanjiti iznos akciza, ali i iznos PDV-a koji se naplaćuje, pa kako god se to tehnički oblikovalo. Ukoliko bi se snizile cijene goriva, snizile bi se i cijene mnogih proizvoda koji ovise o gorivu, naravno ukoliko ne bi bilo većih zloupotreba. Ipak, tu se može reagovati putem inspekcija ili pritiska na druge načine. Ključni preduslov za smanjenje cijena proizvoda bi bilo smanjenje cijena goriva. Niže cijene goriva brzo bi se odrazile na cijene drugih proizvoda”, naglasio je Gavran.
Slično mišljenje ima i ekonomista Aleksandar Ljuboja, koji kaže za “Nezavisne novine” da svi prijedlozi koji bi uticali na smanjenje cijena goriva imaju njegovu podršku, ali da ipak nije optimista da će se to desiti.
“Bilo kakav pokušaj da se smanji cijena energenata je dobar, jer bi proizvodi bili jeftiniji, ali bi i rastao životni standard ljudi, ali nijedna država se ne odriče svojih prihoda, pa tako ne vjerujem ni da će BiH. Energenata ima dovoljno, ali primoravanje velikih sila da traže od malih da kupuju energente po enormnim cijenama je problem, a nestašica uopšte nije problem. Pozdravljam bilo kakve ideje koje bi doprinijele da prebrodimo ovu krizu”, zaključio je Ljuboja.
Nezavisne