Kako bi bilo da ljetnje računanje vremena traje zauvijek? Danas se završava velika anketa EU koja treba da pruži uvid šta građani o tome misle, piše Dojče vele.
Gotovo je izvjesno da će pomjeranje kazaljki biti ukinuto, ali se ne zna kada.
Evropska unija je svoje građane pitala usred vrućeg ljeta da li žele da zadrže prelaske s ljetnjeg na zimsko računanje vremena. I ako ne žele, koje računanje žele zadržati: ono zimsko ili ljetnje?
Mnogi građani Evropske unije su ovu ideju prihvatili oberučke. Oko dva miliona njih se uključilo u onlajn raspravu na stranicama Evropske komisije koja je započela 4. jula, a završava danas, 16. avgusta. Da li je to početak nove ere?
Mihael Tojrer je u to ubijeđen.
„Siguran sam da će prebacivanje s ljetnjeg na zimsko računanje vremena i obratno biti ukinuto. Samo još nije sigurno kada“, kaže ovaj poslanik njemačkih Liberala u Bundestagu koji se ranije, tokom mandata u Evropskom parlamentu, zalagao za ukidanje pomjeranja kazaljki.
Tojrer sanja vječno ljeto i uvjeren je da ukidanjem dva računanja vremena EU može samo biti na dobitku. „Ova inicijativa bi mogla da ojača jedinstvo unutar Unije. Nekoordinisane promjene vremena unutar EU bi bile štetne za zajedničko tržište, ali i putovanja i komunikaciju. Kada bi svaka nacija za sebe odlučila hoće li ostati pri promjeni ili ne, to bi izrodilo haosom“, smatra liberalni političar.
Ali put do promjene je dug i trnovit. Pogotovo kada se radi o EU. Vrednovanje rezultata ispitivanja će potrajati, poručuje kancelarija Evropske komisije u Berlinu. I stručnjaci još moraju da daju svoje mišljenje prije nego što Evropska komisija donese preporuku.
Već je sada jasno da promjene računanja vremena u šestomjesečnom ritmu ne ispunjavaju cilj zbog kojeg je uvedena. Ušteda energije je zanemariva, priznaje i Evropska komisija. Umjesto toga direktni udarac na bioritam građana izaziva poteškoće sa spavanjem, nervozu i probleme s koncentracijom.
Ali drugo pitanje je hoćemo li vječno ostati pri ljetnjem ili zimskom računanju vremena? Odgovor nije lak. U prilog ljetnjem računanju govori da jedan sat dnevnog svjetla više omogućuje više vremena za radove na polju. Školarci i radnici bi mogli još po danu stići kućama, a i sportska takmičenja bi moga biti održavana kasnije.
Cijela EU pomjera kazaljke zajedno još od 1996, u Njemačkoj je ljetnje računanje vremena uvedeno 1980. Od tada se posljednje nedjelje u martu sat pomjera unaprijed, a posljednje nedjelje u oktobru unazad.
(Dojče vele)