Na današnjoj hitnoj sjednici Doma naroda delegati će razmatrati izmjene Izbornog zakona koje je u proceduru uputio HDZ, odnosno delegati hrvatskog naroda, i te izmjene dobiće podršku, međutim odmah drugi dan o njima će raspravljati Predstavnički dom BiH, gdje ih, gotovo je sigurno, Bošnjaci neće podržati.

Sa druge strane, izmjene koje su u Predstavnički dom BiH uputili uglavnom bošnjački poslanici, a koje se odnose uglavnom na tehničke stvari, neće dobiti podršku hrvatskih i srpskih poslanika tako da će, po svemu sudeći, novi izbori biti raspisani 4. maja, po starim pravilima.

“Ovim amandmanima nastoji se učiniti predstojeće izbore zakonitim i sukladnim Ustavu, budući da je odredbe koje se tiču popunjavanja Doma naroda Federacije BiH osporio Ustavni sud i ocijenio protivnim državnom ustavu. Mora se Hrvatima kao zajednici zajamčiti mogućnost biranja njihova člana državnog predsjedništva. Jednako kao što to imaju bošnjačka i srpska zajednica. Prihvatanjem ovoga prijedloga u oba doma državnog parlamenta stabilizirali bismo odnose najprije Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH te ostvarili važan korak ka uspostavi funkcionalnih državnih institucija”, rekao je Dragan Čović, lider HDZ-a, nakon što je zajedno sa delegatima iz hrvatskog naroda uputio u proceduri izmjene Izbornog zakona i sazvao hitnu sjednicu Doma naroda parlamenta BiH.

Što se tiče ovih izmjena, prijedlog podrazumijeva da se član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata bira među hrvatskim kandidatima, po elektronskom modelu, koji su osvojili najviše glasova u najmanje tri od pet kantona i to HNK, SBK, ZHK, Livanjskom i Posavskom kantonu. Što se tiče Doma naroda Parlamenta FBiH, predloženo je da se od 17 delegata iz reda hrvatskog naroda, njih 16 bira iz skupština kantona na način da se iz HNK biraju četiri, po tri iz SBK i ZHK te po dva iz Livanjskog i Zeničko-dobojskog i Posavskog kantona, a jednog da biraju iz Tuzlanskog kantona, Kantona Sarajevo, Unsko-sanskog i Bosansko-podrinjskog kantona. Takođe, izmjenama koje traže hrvatski delegati predviđa se da mandat pripada političkoj stranci, a ne pojedincu, kako je to sada slučaj, te da Parlamentarna skupština BiH, odnosno oba doma učestvuju u izboru i imenovanju Centralne izborne komisije BiH.

“Poslije sjednice Doma naroda BiH postoji prostor i mogućnost da se usvojene izmjene i dopune drugi dan nađu na sjednici Predstavničkog doma BiH. Tim izmjenama praktično bi bila riješena sva ona sporna pitanja o koja smo se spoticali godinama i ovo je posljednja šansa da se u kratkom roku razriješe pitanja Izbornog zakona i na taj način smiri politička situacija u zemlji”, rekla je Dušanka Majkić, delegat u Klubu Srba u Domu naroda parlamenta BiH.

Inače, nakon što izmjene Izbornog zakona prođu i budu usvojene u Domu naroda Parlamenta BiH, iste će se zbog hitnog postupka naći i na sjednici Predstavničkog doma BiH, koji će već u srijedu razmatrati druge izmjene Izbornog zakona koje se tiču tehničkog poboljšanja izbornog procesa.

“Nemam ništa protiv izmjena Izbornog zakona koje su trenutno u proceduri, ali nisam optimista da će biti usvojene. Raduje me da je HDZ u svoj zakon uvrstio stari prijedlog da mandati pripadaju političkim partijama i važno je da se ne mijenja način izbora srpskog člana Predsjedništva BiH. Kako će oni birati svog člana Predsjedništva BiH, to nije moja stvar niti želim da se miješam, to je problem koji treba da riješe oni u Federaciji”, rekao je Nenad Nešić, poslanik DNS-a u Predstavničkom domu BiH, dodajući da je HDZ-ov prijedlog osuđen na propast, jer nema podršku bošnjačkih partija.

Sud BiH: Aktuelni članovi CIK-a legalni

Sud BiH presudio je da su aktuelni članovi CIK-a izabrani zakonito, odnosno u skladu sa Izbornim zakonom BiH.

Presuda je donesena po tužbi Branka Petrića, bivšeg člana CIK-a, koji je osporavao trenutni sastav članova CIK-a i to što su imenovani bez prethodno sprovedene konkursne procedure.

“Sud je stanovišta da je Predstavnički dom BiH, kada je samostalno imenovao, postupao neposredno i u skladu sa ustavnim ovlaštenjima Parlamentarne skupštine i prema relevantnim propisima Izbornog zakona, čime je osigurao da CIK ima sedam članova”, navodi se u odluci Suda BiH.

Ovu odluku pozdravili su u SDA, navodeći da su potpuno obesmišljene optužbe i argumentacija pojedinih političkih subjekata na račun zakonitosti načina izbora članova CIK-a, a naročito pokušaji osporavanja legitimiteta CIK-a da u postojećem sazivu sprovode izborni proces.

Sa druge strane, u SNSD-u kažu da je odluka Suda BiH u slučaju “nelegalnog izbora članova CIK-a” još jedna potvrda da taj “tzv. pravosudni organ ne donosi odluke na osnovu zakona i prava uopšte, nego na osnovu političkih naloga SDA i dijela međunarodne zajednice”.

NEZAVISNE NOVINE