Ispod ogromnih ledenih pokrivača Antarktika tim geologa je otkrio ostatke nekadašnjeg drevnog riječnog sistema čiji je tok nekada bio duži od hiljadu kilometara.
Ovo izvanredno otkriće ne samo da osvjetljava daleku prošlost Zemlje, već pruža ključne uvide u to kako bi naša planeta mogla da reaguje na buduće klimatske promjene, piše Scientific American, prenosi Telegraf.
U revolucionarnoj studiji objavljenoj u časopisu Science Advances, istraživači su detaljno opisali svoja saznanja sa zapadnog dijela Antarktika, gdje su otkrili dokaze o drevnom riječnom sistemu koji datira iz perioda od prije 34 do 44 miliona godina, tokom srednjeg do kasnog eocena.
Ovaj period obilježio je značajan preokret u klimi Zemlje, karakterisan padom nivoa ugljen-dioksida i početkom globalnog hlađenja koje je na kraju dovelo do formiranja glečera na zemlji koja je bila bez leda.
“Ovo otkriće nam pruža uvid u ključan trenutak u istoriji Zemlje”, izjavio je Johan Klages, koautor studije i sedimentolog u Institutu Alfred Vegener Helmholc za polarno i morsko istraživanje u Njemačkoj.
“To nam omogućava bolje razumijevanje kako drastične klimatske promjene mogu da preoblikuju našu planetu.
Istraživanje je započelo 2017. godine na istraživačkom brodu Polarštern, koji je plovio od južnog vrha Čilea kroz nemirni Drejkov prolaz do ledenih zapadnih obala Antarktika. Opremljeni naprednom opremom za bušenje morskog dna, tim je bušio skoro 30 metara u morsko dno, izvlačeći jezgra sedimenta koje su pružile uvid u prošla okruženja Antarktika.
Kroz detaljnu analizu slojeva sedimenta i prisustvo fosila, spora i polena, istraživači su sastavili priču o drevnim pejzažima Antarktika. Donji slojevi sedimenta, stari oko 85 miliona godina, datiraju iz srednjeg krede i sadrže dokaze o umjerenim kišnim šumama koje su cvjetale na Antarktiku kada je kontinent bio bez leda. Nasuprot tome, gornji slojevi, datirani na srednji i kasni eocena, uglavnom su sadržali pijesak, odražavajući hladnije uslove i pojavu glečerizacije.
Nalazi studije imaju značajne implikacije za razumijevanje kako je klimatski sistem Zemlje reagovao na fluktuacije gasova staklene bašte u prošlosti. Tokom kasnog eocena, nivoi atmosferskog ugljen-dioksida bili su skoro dvostruko veći nego danas, pružajući paralelu sa predviđenim budućim scenarijima ako se trenutne emisije gasova staklene bašte nastave nekontrolisano.
“Proučavanje drevnih klima pomaže nam da se pripremimo za potencijalne buduće izazove”, istakao je Klages.
To naglašava važnost ublažavanja ljudski izazvanih klimatskih promjena kako bismo izbjegli slične, drastične promjene u ekosistemima naše planete. Uprkos izazovima koje postavlja ledeni teren Antarktika, nastavljaju se istraživanja koja otkrivaju nove uvide u geološku i klimatsku istoriju Zemlje. Buduće ekspedicije i napredak tehnologije obećavaju nova otkrića o prošlosti Antarktika i njenom uticaju na oblikovanje globalnih klimatskih šablona.
Dok se naučnici sve više fokusiraju na smrznute arhive Antarktika, svako otkriće nas približava razumijevanju složenosti drevnih klima Zemlje i njihovoj relevanciji za naše savremene ekološke izazove.
(Nezavisne – Foto: Arhiva/Ilustracija)