Dodao je da će u roku od 120 dana sa partnerima u FBiH pokušati riješiti taj problem na zakonit način kroz djelovanje u parlamentu BiH.
“Složili smo se da treba pitati građane RS da li smatraju da je 9. januar Dan Republike. Naš je utisak da je opšte stanje javnosti takvo da Dan Republike nije moguće pomjeriti”, rekao je Čavić.
NN: Nakon sabora NDP-a izabrani su novi organi, ponovo ste predsjednik. Jeste li zadovoljni?
ČAVIĆ: Promijenili smo Statut i organizaciju. Umjesto izvršnog odbora uveli smo Predsjedništvo, uže, koje ima pet, i šire, koje ima 16 članova. To će nas učiniti efikasnijim i skratiće vrijeme za donošenje odluka. Dopunili smo program u kojem njegujemo ideju umjerenog narodnjaštva i težimo da u perspektivi postanemo članica Evropske narodne partije.
NN: Čini mi se da sve naše stranke boluju od toga da postoje jaki lideri, a ostalo članstvo nekako padne u drugi plan.
ČAVIĆ: U posljednje dvije decenije cijela koncepcija političkog organizovanja temelji se na liderstvu jer je došlo do promjene percepcije stranaka u medijima i javnoj slici. Na čelu svih stranaka u Evropi danas postoje prepoznatljivi lideri i stranke se u pravilu identifikuju s njima. Ali, ja sam u svom obraćanju jasno rekao da mi moramo u naredne četiri godine u svojim redovima profilisati i osnažiti sposobne ljude koje imamo. Oni moraju da dobiju šansu da učestvuju na izborima i da poslije učestvuju u javnim poslovima. Do kraja ovog mandata mi moramo izvršiti izbor predsjednika iz reda novih ljudi i to izborom između više kandidata.
NN: U najkraćim crtama, šta je pozadina odluke o Danu Republike?
ČAVIĆ: Mi smo proljetos imali isti ovakav sastanak lidera partija koji je organizovao predsjednik Skupštine Nedeljko Čubrilović i tada smo gradili koncepciju prema pitanju apelacije Ustavnom sudu. Ono što se desilo je da Ustavni sud nije razmatrao apelaciju na zakon, već je po njihovoj ocjeni donio svoj sud o 9. januaru. Oni su rekli da je neprimjereno da se Dan Republike obilježava na dan koji je istovremeno vjerski praznik i Srbi praktikuju da tog dana obilježavaju slavu Sveti Stefan, a to ne mogu Bošnjaci i Hrvati. Međutim, u zakonu koji je izmijenjen 2007. na osnovu apelacije Sulejmana Tihića to smo izmijenili, a taj zakon nije osporen od strane Bošnjaka u Vijeću naroda. A onda se desila apelacija Bakira Izetbegovića.
NN: Kako se onda može objasniti ovo što se desilo?
ČAVIĆ: Pa može se objasniti tako što je Izetbegović bio ubijeđen da će zakon pasti jer u Ustavnom sudu ima dvoje bivših članova svoje stranke koji su očigledno svoj profesionalni profil direktno podredili ideologiji SDA i koji su odluku donijeli u kombinaciji sa troje stranih sudija. U svim vrlo važnim pitanjima po identitet RS ishod je bio ovakav, pet prema četiri. To je za nas neprihvatljivo jer je očigledno da se radi o političkoj, a ne pravnoj kvalifikaciji. Igor Radojičić je, dok je bio predsjednik Skupštine, obezbijedio vrhunske pravne stručnjake, prije svega sa velikim iskustvom rada Suda za ljudska prava u Strazburu, koji su pazili na sve norme koje propisuju ljudska prava demantujući navode apelacije.
NN: Dakle, po ovoj odluci 9. januar nikako ne može biti Dan RS?
ČAVIĆ: Jeste. A po odluci istog tog suda iz 2001. ne može nijedan kanton imati ustav koji nije usaglašen sa odlukom o konstitutivnosti. A i dan-danas postoje tri kantona u kojima Srbi nisu konstitutivni narod. Ako su dosad imali 89, imaće i 90. odluku koja neće biti implementirana, i to zato što nije utemeljena na pravu. Moje duboko ubjeđenje je da je ovo što se desilo daleko opasnije od djelovanja OHR-a jer kad visoki predstavnik donese odluku ona ima vanparlamentarni i vanustavni kapacitet i ona je oktroisana sve dok je ne prihvate domaće institucije. O tome se na taj način izjasnila i Venecijanska komisija još 2004. o djelovanju visokih predstavnika suprotnom Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. Od tada je dramatično smanjena intervencionistička uloga visokog predstavnika. Moj je utisak da se perfidno pravi surogat visokog predstavnika kroz tri stranca i dva Bošnjaka u Ustavnom sudu. A najtragičnije i najopasnije je što se donose odluke koje mijenjaju ustavni poredak ove zemlje. Nema tog ustavnog suda u cijelom svijetu koji može mijenjati ustavni poredak. Sudovi, valjda, štite postojeći ustavni poredak! Po Dejtonskom sporazumu mandat stranih sudija trebalo je da traje pet godina, a da se nakon toga donese novi zakon koji će odrediti novi način izbora sudija. Mi smo 2005. imali prijedlog novog zakona o Ustavnom sudu Momčila Novakovića, koji je odmah odbijen u prvom čitanju. A 2007. isti čovjek je imao isti pokušaj uz podršku svih Srba u Predstavničkom domu, i tada je odbijen. Mnogi su zaboravili da je Pedi Ešdaun 2005. formirao komisiju koja je trebalo da izradi nacrt zakona. Ta komisija nikad nije zaživjela. I sad mi imamo situaciju da u zemlji koja je navodno suverena imamo trojicu stranaca koji odlukama koje donose prekrajaju ustavnu strukturu zemlje! E, to više nećemo tolerisati.
NN: Na sastanku kod predsjednika Dodika kristalizovala su se dva koncepta – jedan da Srbi napuste institucije BiH, a drugi da ostanu…
ČAVIĆ: Nije tu bilo dva koncepta, nego smo se dogovorili kako doći do novog zakona o US i kako privoliti naše partnere u FBiH da se taj potpuno razumni prijedlog usvoji. Jer problemi RS su problemi BiH. Zato smo i rekli da imamo 120 dana da ovo pitanje razriješimo kroz parlament BiH zajedničkim djelovanjem predstavnika RS u oba doma. Mi hoćemo zakon! Ako naši partneri iz FBiH to ne žele, to znači da žele da US bude zamjena za OHR. A onda ćemo morati sasvim drugačije razgovarati. A to znači da ćemo nakon 120 dana razmotriti naše dalje mjere.
NN: Uključujući i referendum?
ČAVIĆ: Složili smo se da treba pitati građane RS da li smatraju da je 9. januar Dan Republike. Naš je utisak da je opšte stanje javnosti takvo da Dan Republike nije moguće pomjeriti. Kako možete pomjerati datum osnivanja?
NN: U FBiH će reći da je RS osnovana 21. novembra u Dejtonu, a ne 9. januara u Sarajevu i da zato to ne može biti datum osnivanja.
ČAVIĆ: Čekajte malo. Pa nije ni Jugoslavija priznata 29.11.1943. na kongresu u Jajcu. Ona je u tom trenutku bila nepoznata. Ali kao ideja je definisana, iako je tada formalno postojala Kraljevina. Ili, mogu li SAD utvrditi drugi datum osnivanja osim 4. jula, kad su donijeli Deklaraciju o nezavisnosti? Na toj deklaraciji temeljena je ideja SAD iako tada nisu bili priznati. Naravno, to nije za poređenje, nego se radi o datumu osnivanja.
Nezavisne novine