Ipak, nove studije i novi načini gledanja na prehranu svakim danom dokazuju da ne postoji univerzalno pravilo koje bi se moglo primijeniti na sve ljude te kako smo svi jedinstveni.
“Naša vjerovanja u moć doručka zasnovana su na pogrešno interpretiranim istraživanjima i pristranim studijama”, kaže Aaron E. Carroll, profesor pedijatrije na univerzitetu u Indiani.
U kolumni za New York Times piše:
“Žao mi je, ali nema ničeg magičnog u vezi s doručkom. On nema nikakve mistične moći niti bilo kakvu značajnu ulogu i osoba bi trebala doručkovati samo ukoliko je gladna, a ne jer “tako treba”.
Fizijatrica sa diplomom nutricionistice s univerziteta u Kolumbiji dr. Jennifer Ashton kaže kako doručkovanje neposredno nakon buđenja nije univerzalni način na koji bi se svi ljudi trebali hraniti.
“Ovaj koncept da vaše tijelo treba hranu neposredno nakon buđenja jer ste tokom noći postili potpuni je mit. Sa medicinskog stanovišta moramo shvatiti kako tijelo ne ulazi u stanje gladovanja dok ne gladujete period od 36 ili više sati. Vaša jetra uvijek vaš krvotok opskrbljuje glukozom”, kaže Ashton.
Ističe kako ona lično preferira doručkovanje, a to su najčešće jaja sa tostom, grčki jogurt sa chia sjemenkama ili domaći smoothie.
Sličan savjet daje i svojim pacijentima.
“Uvijek im kažu da doručkuju ukoliko im to paše i ukoliko se njihov organizam tako osjeća bolje. Ali doručak sam po sebi jer ‘tako treba’ nema nikakvu naučnu osnovu”, kaže Ashton.