Predsjedavajući Kluba srpskih delegata i član Ustavnopravne komisije Doma naroda Sredoje Nović glasao je “protiv” i ustavnog osnova i principa ovog zakona, dok su ostali prisutni članovi Komisije bili “za”.
Podsjećajući da se pitanje vjerskih praznika na nivou BiH godinama bezuspješno pokušava riješiti, Nović je izrazio čuđenje zbog čega prilikom utvrđivanja ovog prijedloga zakona nije zatraženo mišljenje entitetskih i vlade Brčko distrikta.
“Uz prijedlog zakona priložena su njihova mišljenja iz 2014. godine i sva tri su negativna. U međuvremenu su se neke stvari promijenile i bilo bi dobro da imamo nova mišljenja”, istakao je Nović.
On je ukazao i na problem nepostojanja zakona o vjerskim praznicima u Federaciji BiH.
“U slučaju da na nivou BiH bude usvojen zakon o vjerskim praznicima, u FBiH ne postoji zakon koji bi se usaglasio sa njim. Obavezujemo samo pola BiH da se usaglasi sa zakonom na nivou BiH”, rekao je Nović i podsjetio da je pitanje vjerskih praznika u Republici Srpskoj zakonski riješeno.
On je konstatovao da je pitanje vjerskih praznika potrebno riješiti na nivou BiH zbog 20.000 ljudi koji rade u njenim institucijama.
“Svaki rukovodilac, prema svom nahođenju, određuje se o korištenju vjerskih praznika, hoće li biti plaćeni ili ne, pri čemu je bilo klasičnih zloupotreba”, istakao je Nović.
Član Komisije i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Bariša Čolak smatra da predloženi zakon treba proslijediti u dalju parlamentarnu proceduru i ostaviti domovima da odluče o njegovoj sudbini.
“Smatram da je vrijeme da se o ovome počne razgovarati u Parlamentarnoj skupštini BiH da bismo pokazali svoju ozbiljnost”, rekao je Čolak i dodao da nema razloga da se ova materija ne riješi odvojeno od državnih praznika, o kojima za sada ne postoji mogućnost dogovora na nivou BiH.
Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Halid Genjac ocijenio je da je sve nedoumice u vezi sa ovim zakonom moguće riješiti u daljoj parlamentanoj proceduri.
Na prijedlog vjerskih zajednica Savjet ministara BiH utvrdio je u septembru Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u BiH.
Zaposleni u institucijama BiH, prema predloženom zakonu, godišnje bi imali po pet plaćenih dana za obilježavanje vjerskih praznika.
Za pravoslavce neradni dani bi bili Božić, Sveti arhiđakon Stefan, Duhovi, Veliki petak i Vaskrs.
Za katolike neradni dani bili bi za Bogojavljenje, Tijelovo, Veliku Gospu, Sve svete, te za Božić.
Za muslimane su predviđena po dva dana za Ramazanski i Kurban-bajram, te jedan dan po izboru vjernika u povodu Nove hidžretske godine ili rođenja Muhameda.
Neradni dani za pripadnike judaističke vjere su u vrijeme praznika Sukot, Šavuot, Pasha, Roš Hašana /Nova godina/ i Јom Kipur /Dan pomirenja/, dok je za pripadnike ostalih vjera u BiH definisano da imaju pravo na pet plaćenih dana u godini za potrebe obilježavanja vjerskih praznika.
Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u BiH sutra bi trebalo da se nađe na dnevnom redu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.