Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Stjepan Mikić pozvao je danas Parlamentarnu skupštinu BiH na donošenje izmjena i dopuna Izbornog zakona.
Mikić je danas predstavio Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Izvještaj CIK-a o opštim izborima iz oktobra 2014. godine, ističući da je to prvi izvještaj Komisije o nekim provedenim izborima.
Namjera dostavljanja ovog izvještaja, prema Mikićevim riječima, bila je da se parlament BiH podstakne na korake s ciljem sticanja uslova za popunjavanje Kluba srpskih delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
Podsjećajući da je u Domu naroda federalnog Parlamenta popunjeno 13 od 17 mjesta namijenjenih srpskom narodu, Mikić je pozvao Parlamentarnu skupštinu na donošenje hitnih zakonskih izmjena da bi ovaj problem bio riješen i Klub Srba popunjen.
On je dodao da je cilj izvještaja o opštim izborima i da se parlament BiH podstakne na formiranje interresorne radne grupe za pripremu prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH.
Ističući da Izborni zakon ne bi trebalo mijenjati u izbornoj godini, Mikić je konstatovao da ima vremena da u toku ove godine bude sačinjen, ako to parlament ocijeni potrebnim, i novi prijedlog Izbornog zakona.
“Važeći Izborni izakon BiH treba temeljno pretresti, možda sačiniti i novi, u kojem bi bilo zadržano sve pozitivno iz sadašnjeg”, rekao je Mikić.
On je podsjetio da je prošla interresorna radna grupa za izborni zakon usaglasila 28 amandmana, ali da nijedan nije otišao u parlamentarnu proceduru jer nije postignuta saglasnost o amandmanu u vezi sa gradom Mostarom.
USKORO IZMJENE I DOPUNE KRIVIČNOG ZAKONA
Prilikom rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH sredinom prošle godine članovi Kluba delegata iz srpskog naroda iz prošlog saziva Doma naroda upozorili su da se predloženim zakonskim rješenjima prenose nadležnosti sa entiteta na BiH.
Odbijenim zakonom bilo je predviđeno i razgraničenje nadležnosti za pojedina krivična djela koja su sadržana i u krivičnim zakonima entiteta i Brčko distrikta radi otklanjanja mogućih sukoba nadležnosti između njihovih policijskih i pravosudnih tijela.
Dom naroda usvojio je zaključak da se Savjet ministara BiH zaduži da u što kraćem roku razmotri i predloži izmjene i dopune Krivičnog zakona, imajući u vidu zahtjeve međunarodnih institucija.
Izmjene Krivičnog zakona potrebne su da bi se domaće zakonodavstvo harmonizovalo sa međunarodnim pravom i uskladilo sa preporukama Odbora eksperata Savjeta Evrope za evaluaciju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti /Manival/.
Nedavno su oba Doma Parlamentarne skupštine usvojila zakonsku odredbu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, čime je ispunjen uslov da BiH ne dospije na “crnu listu” Manival komiteta.
Nakon neuspjelog usaglašavanja u Kolegijumu, Dom naroda danas je odbio i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH.
Protiv predloženog zakona, kojim je bilo predviđeno uvođenje naknada za topli obrok i odvojeni život za sudije i tužioce u Sudu i Tužilaštvu BiH, bili su svi srpski delegati.
Dom naroda jednoglasno je potvrdio odluku Predsjedništva BiH o učešću grupe podoficira Oružanih snaga BiH u operaciji podrške miru Odlučna podrška u Avganistanu.
KRITIKE NA RAD VSTS I PRAVOSUĐA BiH
U raspravi o godišnjem izvještaju Visokog sudskog i tužilačkog savjeta /VSTS/ BiH za 2013. godinu u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH kritikovan je rad VSTS i pravosuđa, uz ocjenu da ima prostora za poboljšanje njihovog rada. Predsjedavajući Kluba delegata srpskog naroda Sredoje Nović, na osnovu brojnih prigovora na rad tužilaca i sudija, postavio je pitanje ko je birao i postavljao te kadrove?
“VSTS – on je odabirao te kadrove”, konstatovao je Nović, ocijenivši da bi bilo dobro paralelno sa izvještajem VSTS razmatrati i izvještaje Tužilaštva i Suda BiH kako bi se mogao tražiti izlaz iz postojeće situacije u pravosuđu u BiH.
On je kritikovao prisustvo medija prilikom hapšenja u, kako je rekao, uglavnom marginalnim premetima.
“Takva hapšenja imaju za cilj demonstraciju sile”, rekao je Nović i dodao da građani BiH ne zaslužuju sve veći strah koji se time izaziva.
Kada je riječ o uticaju politike na pravosuđe, Nović je istakao da bi volio da čuje konkretna imena onih koji utiču na nosioce pravosudnih institucija i da se na osnovu toga vodi rasprava.
Hrvatski delegat Martin Raguž rekao je da odgovornost za nezavisno i efikasno pravosuđe nije samo na VSTS, nego i na Parlamentarnoj skupštini kao zakonodavcu.
Ocijenivši da svi odgovorni u BiH treba da se zamisle nad situacijom u pravosuđu BiH, Raguž je istakao da pitanje političkog uticaja na pravosuđe zaslužuje posebnu pažnju.
Mario Karamatić iz Kluba hrvatskih delegata rekao je da javnost BiH mjesecima svjedoči farsama u postupcima Tužilaštva i Suda BiH, a da VSTS ne reaguje.
On je pozdravio podatak iz izvještaja o povećanju broja riješenih predmeta, ali uz ocjenu da sudovi i tužilaštva efikasno rade samo kada treba “derati kožu malim ljudima”.
“Zakon treba biti jednak za sve, ali u BiH su ipak neki jednakiji”, rekao je Karamatić.
Srpski delegat Dragutin Rodić naveo je da se iz izvještaja vidi da postoji latentan rast neriješenih komunalnih predmeta, ali i pritužbi na rad nosilaca pravosudnih funkcija.
“To govori da pravosudne institucije ne rade kako treba i da nemaju visok stepen povjerenja onih koji su upućeni na te institucije”, rekao je Rodić, ističući da nema mjesta zadovoljstvu radom pravosuđa u BiH.
Rodić je dao podršku nastavku strukturalnog dijaloga o pravosuđu, navodeći da je to način gđe treba postići saglasnost kako bi pravosudne institucije imale visok stepen povjerenja građana.
Darko Babalj iz Kluba delegata srpskog naroda istakao je da je veliki broj Srba nezadovoljan radom pravosuđa u BiH.
“Sve je veći stepen kriminala koji svjedoči koliko su sudije i tužioci radili”, rekao je Babalj i saglasio se da dio krivice za takvo stanje ima i parlament BiH.
Fahrudin Radončić istakao je da od pravne sigurnosti zavisi budućnost BiH i dolazak stranih investitora.
On je podsjetio na brojne procese protiv poličara u BiH za koje su sudovi donijeli oslobađajuće presude.
“Niko nije snosio konsekvence za to”, rekao je Radončić i založio se za bolja zakonska rješenja koja će obezbijediti pravedniji pravosudni sistem u BiH.