Proljeće kuca na vrata i sa sobom donosi sezonske alergije. U razgovoru za Klix.ba alergologinja i pulmologinja Zehra Dizdarević objasnila je kako se pripremiti, zaštititi i kako razlikovati simptome alergije i koronavirusa.
Alergije predstavljaju reakcije imunološkog sistema pojedinca na određene poticaje iz okoline. U slučaju kad osoba ima alergiju, imuni sistem reaguje pretjerano te pokušava zaštititi organizam od tvari koje inače nisu štetne, a koje se nalaze u prirodi.
Prema riječima naše sagovornice, postoji nekoliko vrsta proljetnih alergija.
“One koje se javljaju najranije su alergije na drveće – polene čempresa, breza, hrasta itd. Pojavljuju se krajem februara i početkom marta te mogu dovesti do teških alergijskih manifestacija”, govori Dizdarević.
Alergije na polene trava se javljaju krajem marta i početkom aprila, dok se u periodu juna i jula ponovo javljaju alergije na drveće, ali i na ambroziju te konjogriz.
Doktorica ističe da sve alergije imaju slične simptome: “curenje iz nosa, crvenilo očiju, karakteristično škakljanje u području grla, bol u području prsne kosti, ponekad otežano disanje”.
Različiti simptomi koronavirusa i alergija
S obzirom na trenutne uslove pandemije koronavirusa te na slično područje djelovanja i alergija i virusa – respiratorni sistem, bitno je istaći da se simptomi alergija i koronavirusa vrlo teško mogu pomiješati.
“Simptomi koronavirusa se jasno razlikuju od simptoma alergija. Kod koronavirusa su gornji disajni putevi uglavnom suhi, za razliku od alergijskih reakcija. Temperatura kod alergijskih reakcija je znatno viša nego kada je riječ o zarazi koronavirusom, traje kraće i veoma je vezana za gušobolju”, kaže Dizdarević.
Također, Dizdarević upozorava i na mogućnost unakrsne alergijske reakcije. Zanimljivo je da su alergeni breze, johe, lijeske, bukve i hrasta gotovo identični i da mogu izazvati unakrsni odgovor.
Dodaje kako se to dešava zbog činjenice da su poleni breze i voća kao što su trešnje, marlice, breskve, jabuke ili lješnjak tzv. botanički rođaci (sadrže slične proteine), čime se uzrokuje unakrsna alergija: “Naprimjer, ako je neko alergičan na brezu i pojede jabuku, time može izazvati unakrsnu alergijsku reakciju”.
Maska kao univerzalna zaštita
Kada je riječ o zaštiti, doktorica naglašava važnost nošenja maske i na otvorenim i u zatvorenim prostorima: “Maska, maska i maska! Maska je univerzalno sredstvo zaštite, jer sprečava prolazak i čestica koronavirusa i aerozagađenja, ali i alergena”.
Pored maske koja pruža univerzalnu zaštitu, stručnjaci savjetuju dodatne načine kojima možemo ublažiti simptome alergija i dodatno se zaštititi:
Tuširajte se navečer – Na ovaj način ćete isprati polen s kože i kose i tako ga držati dalje od posteljine i jastuka.
Ne izlazite vani ujutro – Ujutro između 5 i 10 sati koncentracija polena u zraku je najveća, stoga ljekari savjetuju da, ukoliko je to moguće, izbjegavate izlaske u to vrijeme.
Pročišćavajte zrak u prostoriji: Zatvorite vrata i prozore kuće ili automobilske prozore kada je vani visoka koncentracija polena. U autu uključite klimu, a u kući filtere za polen te često usisavajte.
Izbjegavajte neke vrste hrane: Ovo se posebno odnosi na sirovu hranu i svježe voće, jer neke osobe od toga svrbe usta.
Adekvatno se obucite kada izlazite vani: Opremite se velikim šeširom i naočalama kako biste polen držali što je moguće dalje od očiju.
Uzimajući u obzir to da se u Bosni i Hercegovini skoro svaka šesta osoba suočava s nekim vidom simptoma alergije te da nam s proljećem stižu blage vremenske prilike koje pogoduju alergenima – bitno je poslušati savjete stručnjaka te se pripremiti i zaštititi na vrijeme.