Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je da je Srpska u ovoj godini nastavila trend rasta i razvoja ekonomije i privrede u cjelini, što pokazuju stope rasta u brojnim oblastima industrijske proizvodnje, ali i povećanje broja zaposlenih.
On je najavio da će u Srpskoj u budućnosti biti realizovani brojni projekti u oblasti energetike, ali i upozorio da je potrebno unaprijediti saradnju sa institucijama BiH sa kojima je, kako je rekao, otežana komunikacija po mnogim pitanjima.
“Smatram da je Vlada Srpske prethodnih godina radila veoma mnogo i ostvarila mnogo rezultata”, rekao je Đokić za “Nezavisne novine”, po čijem je izboru proglašen za ministra godine u Vladi Republike Srpske.
On je dodao da Srpska očekuje rast bruto društvenog proizvoda /BDP/ do tri odsto, da poveća stopu rasta industrijske proizvodnje i da na taj način poveća obim učešća industrijske proizvodnje u BDP-u.
Na pitanje zašto je za sjednicu Skupštine akcionara Rudnika željezne rude /RŽR/ Ljubija pripremljena odluka o odvajanju i osnivanju posebnog preduzeća iz RŽR-a, Đokić je rekao da se to traži zbog toga što postoje određene površine koje su dio Ljubije na kojima se vršila eksploatacija željezne rude, a ta područja bi uređivala i razvijala potpuno drugu djelatnost od rudarske proizvodnje.
“Smatram da je ovo dobra inicijativa i ne vidim razlog da na sjednici Skupštine akcionara RŽR-a ne bude donesena takva odluka”, dodao je Đokić.
Đokić smatra i da takva odluka ne može uticati na ponude “Mitala” i “Izraeli investmenta”, koji su zainteresovani za kupovinu akcija državnog kapitala.
On je naglasio da je krajnje vrijeme da se poboljša komunikacija sa institucijama BiH, a da narednu godinu treba iskoristiti upravo za to.
“Uvjeren sam da u ovoj zemlji, misleći na cijelu BiH, živi mnogo više ljudi koji žele da budu bolji odnosi u njoj, da svi skupa pokažu da mogu biti mnogo bolji ljudi nego što trenutno jesu politike koje se u ovoj zemlji vode”, istakao je Đokić.
Za narednu godinu Đokić je najavio nastavak aktivnosti na izgradnji hidroelektrane “Dabar”, vrijednosti 351 milon KM, te vjetroelektrane “Hrud”, vrijednosti 270 miliona KM, ali i u ubrzane aktivnosti na izgradnji “Buk Bijele”, kao jednog od najkvalitetnijih hidroenergetskih projekata.
Prema njegovim riječima, radi se i na hidroelektrani “Mrsovo”, te hidoelektranama na Neretvi, termo bloku “Ugljevik tri”, a Srpska bi mogla biti jedno od nejvećih investicionih područja u sektoru energetike u Evropi.
Izvor: SRNA