Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik vratio se iz Moskve veoma zadovoljan rezultatima razgovora sa ruskim ministrom inostranih poslova i kontaktima koje je imao tokom ove posjete.
Nakon slijetanja Dodik je za sputniknews.com rekao da je u Moskvi bio važan i dobar sastanak imajući u vidu koncentraciju raznih događaja koji su se desili posljednjih mjeseci i potrebu za raznim konsultacijama upravo na ovom nivou. To je potvrdilo dobru i prijateljsku saradnju i potvrdilo da Ruska Federacija i ruski ljudi, ministar Lavrov, duboko razumiju sve što se ovde događa i poznaju do detalja situaciju u oblasti sprovođenja Dejtonskog sporazuma, gdje Rusija igra veoma važnu ulogu kao članica Savjeta za implementaciju mira.
Kao što je poznato, Rusija je odigrala jednu od ključnih uloga vezano za tzv. vještačku reviziju tužbe koju je sazvalo Vijeće za implementaciju mira i rekla svoj stav veoma jasno i decidno. Da Rusija to nije razumjela i da tako nije reagovala, to se ne bi ni desilo.
Na pitanje da li je to prvi put da Rusija tako reaguje, Dodik je potvrdio da jeste i da se to desilo u veoma važnom trenutku.
Lavrov je govorio o tome da u Bosni i Hercegovini niko ne može da uzurpira pravo da predstavlja druge i u suštini to je to. Rusija ostaje privržena poštovanju međunarodnih sporazuma, a na našem prostoru Dejtonskog mirovnog sporazuma ne želi da vidi urušavanje prava u Republici Srpskoj.
“Rekla je veoma jasno, kako je to i sam Lavrov napomenuo, da zapadni partneri prave određene greške u tumačenjima i nastojanjima da nametnu rješenja koja u suštini devalviraju pravo u Republici Srpskoj. Tu ostaje mjera u kojoj smo se mi kretali što se tiče tih političkih dešavanja. Naravno, ja sam imao priliku da se zahvalim za kontinuirano praćenje i podršku Rusije u mnogim važnim pitanjima. Za ovo vrijeme i ovu političku generaciju ostaje dominantna stvar to što je Rusija uložila veto u Savjetu bezbjednosti kada su htjeli da Srbima nametnu odgovornost za genocid koji uopšte nije postojao. Da to nije spriječeno, mi bismo bili jedini narod koji je zbog relevantne rezolucije Ujedinjenih nacija došao u situaciju da na taj način bude kvalifikovan.
U svakom slučaju, Rusija ne propušta da prati i veoma je uključena u mnoga dešavanja. Ja sam i napomenuo da je razvoj političke situacije u Bosni i Hercegovini loš, da tamo postoji fingiranje o svemu tome, da je velika priča zapadne zajednice, pa čak i Evropske unije, o tzv. reformskoj agendi srušena činjenicom da Federacija BiH ne izvršava obaveze iz aranžmana sa MMF-om, i da taj MMF ostaje mrtav, mada je to ključna tačka reformske agende. Rusi to znaju i oni to dobro procjenjuju.”
Dodik je dodao da je u Moskvi bilo riječi i o pritisku na BiH, kao i Srbiju da se uvedu sankcije Moskvi.
“Prije nekoliko godina, svega nekoliko sedmica nakon što je došlo do uvođenja sankcija Moskvi, posjetio sam Rusiju i vidio jednu opštu depresiju, a sada vidim jednu potpunu stabilizaciju. Sankcije jesu napravile određenu štetu, ali je stvoreno uvjerenje Rusa da imaju potencijal da se sami izvuku i danas se hvale na mnogim mjestima da su riješili sistemom zamjena neke proizvode od kojih su zavisili, razvili nove proizvodnje i ono što je veoma važno, treba znati da je Rusija u prošloj godini drugi najveći proizvođač pšenice u svijetu. Obično postoji neka percepcija da Rusija crpi samo naftu i gas i da od toga živi, a to nije tačno. Evo, izvozi pšenicu i mnogo čega drugog. Rusija i njena ekonomija su se apsolutno stabilizovale s namjerom da se vrate na bolje grane, i to je ono što me raduje “.
“Trpimo pritisak, ali uvijek smo to odbili, i ministar Lavrov je rekao da je zahvalan na tom principijelnom stavu i Republike Srpske ali i Srbije, koja je isto tako izložena, i premijeru Vučiću koji je decidno i jasno rekao da nema namjeru da prihvati uvođenje sankcije Rusiji i to je bila jedna od tema o kojoj smo pričali.”
Što se tiče referenduma o nezavisnosti RS i informacije da se od toga odustalo, Dodik je rekao da ono što postoji napisano u partijskim dokumentima, tu ostaje.
“Mi smo jasno rekli da Bosna i Hercegovina ima priliku da se vrati na izvorni Dejton i da mi ne možemo da prihvatimo ono što je nasiljem oduzeto. SNSD kao politička partija, koja je navedena kao budući organizator nekog referenduma i ja, jasno smo rekli da nismo avanturisti, da nećemo kreirati nasilje, da ćemo razmatrati situaciju, ali niko nam ne može utjerati strah da ne postavimo to na dnevni red. Bosna i Hercegovina sa otetim nadležnostima od Republike Srpske ne može da preživi budućnost. Mi evo imamo Dejtonski sporazum, imamo ono što je visoki predstavnik nama oteo, i nudio da sjednemo i da vidimo šta dalje. Da li je to pravi model koji je napravljen u prošlosti ili ćemo to nešto modelirati, nešto ukinuti ili možda nešto i dodati. Ako taj dijalog postoji, onda Republika Srpska i nema nekog posebnog prava i potrebe za za referendumom, a ako dijaloga nema, onda ja ne želim nikada da isključim mogućnost da srpski narod i Republika Srpska imaju pravo da odlučuju sami o sebi. Vidjeli smo kako to izgleda oko Dana republike, koliko ima zastrašivanja ljudi, postoje gotovo jasne indicije da će već sada iduće sedmice, iza desetog ili jedanaestog, biti podignuta optužnica protiv mene i protiv još nekih važnih ljudi u Republici Srpskoj zato što smo se drznuli da podržimo referendum i da budemo podrška tom referendumu. Zamislite, političara optuživati za podršku referendumu koji izražava stav naroda, ali gledaćete to. Tu Bosnu i Hercegovinu ne možemo podržati. To je neko pogrešno razumio.
“Ja sam jasno rekao: nismo avanturisti, nećemo doprinijeti nasilju, želimo mir stabilizaciju ali od naših prava nećemo odustati. Ako ih ne budemo realizovali 2018, sigurno ćemo birati priliku da to uradimo neke godine koja dolazi. Inače, moje je mišljenje veoma poznato u tom pogledu. Mislim da je srpski narod na Balkanu u prošlom vijeku najviše stradao u ratovima koji su odnijeli ogromne žrtve. Srbi su dali živote za slobodu, ne samo srpskog naroda, nego i naroda u okruženju koji su, čim su imali priliku, razbili bivšu Jugoslaviju. I ja mislim da su ove decenije koje dolaze, i to ne mora biti ova 2018. godina, vrijeme kad se mora integralno posmatrati srpsko nacionalno pitanje. I da mi Srbi, ova generacija političara, i elite, intelektualaca, treba da u nekom procesu intelektualnom, političkom i svakom drugom definišemo jasno političke ciljeve Srba u ovom vijeku. I da mi znamo, ja pripadam onim ljudima koji misle da Srbi imaju pravo da razviju svoju integralnu priču vezano za Republiku Srpsku i Srbiju. Ja vjerujem da će se u ovo vijeku to ostvariti. Možda ja to neću doživjeti, ali kad budem umirao umiraću sa mišlju da se to mora desiti”.
Za Republiku Srpsku bitno što se nastavlja projekat rafinerije i ulja
Ruske kompanije, prije svega „Zarubežnjeft“ ozbiljno su pomogle Republici Srpskoj. I ta pomoć mora da bude primjećena i ta pomoć mora da bude pozdravljena. I sa rukovodstvom „Zarubežnjefta“ razgovarano je o tome i oni su uvjereni da nikada nije bilo pomisli o tome da dođe do zastoja u proizvodnji u toj rafineriji, nego se razmišlja kako povećati proizvodnju..
U Moskvi je bilo priče i o “Južnom toku” i o pozicioniranju RS.
Rečeno je da ta ideja nije izgubljena i da se traže modaliteti. U ovoj varijanti oni se vide u okviru onoga što se zove “Turski tok” i dolazak gasovoda na ovaj prostor Balkana.
Na pitanje da li očekuje da Mogerinijeva može da donese rješenje za smirivanje tenzija na Balkanu, Dodik je mišljenja da je ona jedan uvaženi funkcioner EU i da je fino imati poruke, ali da smo se mnogo poruka naslušali svih ovih godina, pa nije od njih bilo ništa.
(NN/sputnik.news)