BANJALUKA – Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da je Srpska finansijski stabilna i nisko zadužena, te da će redovno isplaćivati sve svoje međunarodne i druge obaveze.
“I ovoga trenutka nema dospjelih obaveza po bilo kom osnovu a da nisu isplaćene. Srpska je stabilna i nastaviće da redovno isplaćuje plate i penzije. Vratićemo sve svoje međunarodne obaveze, jer nikada nismo nikome ništa dugovali do sada”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.
On je naveo da će se Srpska u narednom periodu suočiti sa izazovom izmjene osnova za zaduživanje na međunarodnom tržištu.
“Ranije smo se pojavili na Bečkoj berzi. Tada su bile niske kamate i uobičajeno je da se ti aranžmani uvijek prolongiraju do daljeg. Međutim, kupci tih obveznica ne žele da ostanu u statusu niskih kamata, već da se njihov novac vrati. U toj priči ćemo djelovati uspješno jer imamo vlastite rezerve i izvore. U vezi s tim, pokušava da se uradi da onoliko koliko ima prispijeća – da se toliko ili nešto manje obezbijedi, odnosno da se uvijek drži javni dug na niskom nivou”, rekao je Dodik.
On je naveo da je Srpska nisko zadužena i nema problema sa dugom i svojim finansiranjem, već sa lažnim izvještajima lažnog visokog predstavnika Savjetu bezbjednosti UN, te da sve tamo vrvi od pogrešnih podataka, pa čak i o učešću žena u politici.
Kada je riječ o inflaciji, Dodik je rekao da je taj problem izražen, ali je podsjetio da padaju cijene goriva.
“Naravno da imamo problema sa lancima snabdijevanja. Srpska na tom planu dijeli sudbinu svog okruženja i čini sve što može. Ne mogu se u tržišnoj privredi potpuno ograničiti cijene, ali stanje nije toliko dramatično kako neki govore”, rekao je Dodik.
U izvještaju Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika u BiH, a koji je on dostavio generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, kritikovana je retorika Huseina-ef. Kavazovića, reisul-uleme Islamske zajednice (IZ) u BiH, ali i mitropolita Hrizostoma, bez kritika nije prošla ni vlast u Srpskoj.
U izvještaju se kritikuje “agresivna retorika nekih vjerskih vođa” u BiH.
“Podjela i ponekad agresivna retorika nekih vjerskih vođa je povećala tenzije”, navodi se u izvještaju.
Primjer takve retorike je, smatra Šmit, izjava reis-ul-uleme Kavazovića od 4. marta
“Moramo pokazati da smo na sve načine spremni da branimo institucije BiH, a ako one padnu, a imali smo to ’92. godine, moramo biti spremni braniti ovu zemlju i oružjem”, rekao je tada Kavazović.
Osim toga, dodaje Šmit, mitropolit Hrizostom je 1. marta 2023. Bošnjake nazvao “muslimanima”.
Šmit dodaje i da vlasti u Srpskoj nastavljaju da “podrivaju institucije” BiH i da retorika predsjednika Srpske Milorada Dodika “truje političku klimu u entitetu i cijeloj državi”.
“U izvještajnom periodu dominiralo je postizborno formiranje vlasti i retorika i djelovanje vladajuće koalicije u Republici Srpskoj. Uspostavljanje većine izvršnih, zakonodavnih i pravosudnih organa države, Federacije, Republike Srpske i kantona nakon Opštih izbora 2. oktobra 2022. godine završeno je neviđenom brzinom”, navodi se u izvještaju.
Međutim, kako je dodao Šmit, predsjednik i dva potpredsjednika Federacije još se nisu dogovorili oko formiranja nove vlade.
“Potaknuo sam sve političke stranke da postignu kompromis. Naglasio sam da je dugogodišnji politički zastoj u Federaciji štetan za Bosnu i Hercegovinu (BiH) i njen put ka EU integracijama. Nastavak sadašnje prelazne vlade ne bi imao demokratski legitimitet”, naveo je Šmit.
Dodao je da je secesionistička retorika i djelovanje vlasti Srpske, “odnosno Dodika, pojačana u izvještajnom periodu”.
“To truje političku klimu u entitetu i cijeloj državi. Vlasti RS kategorički odbacuju autoritet Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, OHR-a i provode konfrontacioni stav prema zapadnim partnerima. Dana 24. aprila, vladajuće stranke RS potpisale su zajedničku izjavu sa konkretnim koracima ka otcjepljenju. Ovo je opasan razvoj događaja. Preusmjeravanje, suspenzija ili uslovljavanje finansiranja su alati koje međunarodni partneri imaju pri ruci da odgovore na ovaj razvoj događaja i koji moraju ostati na stolu”, naveo je Šmit.
Vlasti Srpske su, dodaje Šmit, nastavile da podrivaju državne institucije BiH ometajući njihov rad i donošenje odluka i “tražeći ustavne i zakonske nadležnosti za RS, koje pripadaju državi”.
“Dana 27. februara 2022. godine suspendovao sam novi zakon o nepokretnoj imovini koji je usvojila Narodna skupština RS, a koji je bio zasnovan na pogrešnom tumačenju ustavne strukture i kršenju ranijih sudskih odluka. Uočavam jasnu tendenciju autoritarnosti u Republici Srpskoj, koju karakterišu zakonodavne inicijative koje dodatno sužavaju prostor za civilno društvo i medije. Bosna i Hercegovina rizikuje da postane zemlja podijeljena između autoritarnosti u jednom entitetu i demokratije u drugom”, naveo je Šmit.
S druge strane, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je najveća prijetnja bezbjednosti u BiH Kristijan Šmit koji se lažno predstavlja, dodajući da je dobro što će predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sutra obratiti na sjednici Savjeta bezbjednosti UN.
Komentarišući Šmitov izvještaj Savjetu bezbjednosti UN, Dodik je rekao da on brani ustavni poredak, a da je u Šmitovom izvještaju pomenut više od 50 puta u negativnom kontekstu.
“Znaju svi da lažu. Republika Srpska od kada je ja vodim je mirna, stabilna i usmjerena ka razvoju. U Republici Srpskoj nema nasilja, kako oni to prikazuju”, istakao je Dodik odgovarajući na pitanja novinara u Banjaluci.
On je ponovio da Šmit nije imenovan u Savjetu bezbjednosti UN, da je BiH neprihvatljiva ukoliko nije ustavna i da Republika Srpska neće ostati u BiH koja nije ustavna.
“Šta je tu retorički problematično? Šta treba da kažem, da ne postoji Ustav, da je on visoki predstavnik pa da budem dobar momak? Ja to nisam, naravno!”, rekao je Dodik.