Dodik je istakao da je i odluka Ustavnog suda BiH, prema kojoj je 9. januar, Dan RS, neustavan, pokušaj razgradnje RS, te da na ovaj način može biti zaustavljen.
“Nakon referenduma vratićemo se u Skupštinu i donijeti zakon da je 9. januar Dan RS. Ne samo da izrazimo volju naroda, već i da odbacimo nametanje odluka”, rekao je Dodik. Kazao je kako ovaj referendum mora da bude vlasništvo svih, ne samo onih koji su ga predložili, već vlasništvo naroda.
Dodik je istakao kako je važno da RS održi pravo da odlučuje o sebi, te da ni međunarodna zajednica neće moći to osporiti. Dodik smatra da međunarodni faktor nema namjeru da afirmiše Dejtonski sporazum, već da ga razgradi preko visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.
Predsjednik RS-a obratio se poslanicima nakon uvodnog izlaganja predlagača. U Prijedlogu odluke o raspisivanju referenduma o Danu Republike navodi se da će referendum biti održan 25. septembra i da se raspisuje na cijeloj teritoriji RS.
Šef Kluba poslanika SNSD-a Radovan Višković istakao je da referendumsko pitanje o kom će se građani Republike Srpske izjasniti glasi: “Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?”.
“Odluka Ustavnog suda BiH od 26. novembra prošle godine, koja je donesena na zahtjev člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Bakira Izetbegovića i kojom se proglašava neustavnim član tri-be Zakona o praznicima Republike Srpske, sporna je sa više aspekata, prije svega pravnog, ali i aspekta legitimnosti donosioca odluke, uticaja spoljnih faktora i skrivenih namjera iza takve odluke”, rekao je Višković.
On je, obrazlažući Prijedlog odluke u ime predlagača, podsjetio da je nakon što su Odlukom Ustavnog suda iz 2006. osporene odredbe Zakona o slavama i svetkovinama Republike Srpske, Narodna skupština Srpske, “u zakonodavnom postupku sprovedenom u skladu sa važećim propisima Republike Srpske, donijela Zakon o praznicima Republike Srpske koji je objavljen u ‘Službenom glasniku”.
“U vrijeme donošenja Zakona o praznicima svi konstitutivni narodi i ostali imali su svoje predstavnike u Vijeću naroda RS i mogućnost osporavanja Zakona, kao i mogućnost podnošenja zahtjeva Ustavnom sudu Srpske”, dodao je Višković.
Prema njegovim riječima, posmatrajući sa pravnog aspekta i imajući u vidu činjenicu da je Odluka Ustavnog suda BiH iz 2006. godine izvršena, vidljivo je da bi ponovno ocjenjivanje zakonodavstva o praznicima RS bilo u suprotnosti sa pravnim pravilom o presuđenoj stvari.
On podsjeća da Ustavni sud BiH u spornoj odluci navodi da nije sporna sama zakonska odredba, već u meritumu Odluke ističe njen istorijski kontekst i značaj, kao i praksu obilježavanja Dana Republike.
“Ustavni sud BiH može ocjenjivati ustavnost samo konkretne pravne norme, što u ovom slučaju ne čini već izlazi iz svoje nadležnosti i stvara pravnu normu koja ne postoji, uzurpirajući nadležnosti Narodne skupštine Republike Srpske”, dodao je Višković.
Prema njegovim riječima, s obzirom da pravna norma ne postoji, Ustavni sud BiH je morao da odbaci zahtjev predlagača, a sve u skladu sa sudskom praksom i odredbama Pravila Ustavnog suda.
Višković je ponovio da su u Republici Srpskoj republički praznici odvojeni od vjerskih i da je Dan Republike, 9. januar, u Zakonu o praznicima Republike Srpske određen kao sekularni praznik i u potpunosti odvojen od vjerskih praznika koji su normirani u drugim odrebama Zakona.
“Ovakvo zakonsko određenje Dana Republike onemogućava njegovo povezivanje sa danom Svetog arhiđakona Stefana, vjerskog praznika koji se proslavlja vijekovima, ili bilo kojim drugim vjerskim praznikom, što je potvrđeno i u tačkama 36 i 38 Podneska Venecijanske komisije od 14. oktobra 2013. godine, a koja ga je sačinila na zahtjev Ustavnog suda BiH”, dodao je Višković.
On je napomenuo da je, bez obzira na sve činjenice, 26. novembra prošle godine Ustavni sud BiH donio odluku kojom osporava odredbe Zakona o praznicima Republike Srpske, te da je ova odluka donesena preglasavanjem.
Višković je naveo da se zbog toga u Prijedlogu odluke o raspisivanju referenduma navodi da je apsolutno neprihvatljivo da Ustavni sud jedne države djeluje bez Zakona o Ustavnom sudu i da članovi Ustavnog suda jedne države budu strani državljani.
On je rekao da su povodom ove odluke Ustavnog suda BiH, predsjednici svih relevantnih političkih stranaka iz Republike Srpske, predstavnici institucija vlasti Srpske, kao i predstavnici Republike Srpske u institucijama vlasti u zajedničkim institucijama BiH, potpisali zajedničku izjavu.
U toj izjavi se, između ostalog, traži da Ustavni sud poništi Odluku od 26. novembra prošle godine, kao i da predstavnici Republike Srpske zahtijevaju od Parlamentarne skupštine BiH da u roku od 120 dana usvoji Zakon o Ustavnom sudu BiH po kojem Ustavni sud BiH neće imati strane sudije u svom sastavu.
Višković je rekao da se u izjavi navodi da će, ukoliko u roku od 120 dana od potpisivanja izjave Parlamentarna skupština BiH ne usvoji Zakon o Ustavnom sudu BiH, političke partije u tom roku donijeti odluku da li će učestvovati u daljem radu zajedničkih institucija BiH.
“S obzirom na činjenicu da je od potpisivanja ove izjave prošlo više od sedam mjeseci, a da su bošnjačke političke stranke u Parlamentarnoj skupštini BiH blokirale usvajanje Zakona o Ustavnom sudu BiH, smatramo da su ispunjeni svi uslovi navedeni u Izjavi političkih predstavnika Republike Srpske, kao i da postoji opravdana potreba, a na osnovu člana 70 tačke 5 Ustava Republike Srpske i Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, za donošenje odluke o raspisivanju republičkog referenduma o Danu Republike”, dodao je Višković.
On je ocijenio da postoji očito upravljanje odlukama Ustavnog suda BiH, što je potvrđeno i pismom koje je ova institucija prije nekoliko dana uputila Narodnoj skupštini Republike Srpske. ”
Ova institucija traži da Skupština odgovori šta je preduzeto da bude izvršena odluka o Danu Republike.
Ustavni sud BiH to čini na dan kada su sve političke stranke iz Srpske postigle saglasnost i donijele odluku da bude održan referendum o Danu Repbulike.
NJihova odluka o Danu Republike je politički, a ne pravni akt i njeno provođenje je upitno”, rekao je Višković.
On je napomenuo da referendum predstavlja oblik demokratskog izražavanja volje građana.
“Potrebno je izvršiti reviziju odluka Ustavnog suda BiH. Narodna skupština poziva organe, institucije i predstavnike Srpske u institucijama BiH, kao i političke stranke sa sjedištem u Srpskoj da štite interese Republike Srpske i njenih građana u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom”, zaključio je Višković.
Potpredsjednik Narodne skupštine RS Senad Bratić tvrdi da će organizovanjem referenduma o Danu Republike biti preglasani Bošnjaci i Hrvati u Srpskoj.
“Koalicija ‘Domovina’ ne može učestvovati u donošenju odluke o održavanju referenduma o Danu Republike. Srpski predstavnici u BiH govore o 1. martu 1992. godine kao o datumu kada su Srbi preglasani na ovim prostorima, a sada žele da preglasaju druga dva naroda”, rekao je Bratić. On kaže da se odluke Ustavnog suda BiH moraju poštivati.
“Neozbiljno je da Narodna skupština Republike Srpske donese odluku o referendumu, umjesto da štiti zakonitost i ustavnost odluka”, dodao je Bratić, koji tvrdi da je Dan Republike Srpske i vjerski praznik.
On je ponovio da referendum u Republici Srpskoj može izazvati i održavanje nekog drugog referenduma u BiH.
Poslanik Koalicije “Domovina” Nedim Čivić rekao je da su obilježavanjem 9. januara – Dana Republike Srpske diskriminisani Bošnjaci i Hrvati u Srpskoj. “Niko od Bošnjaka i Hrvata nije protiv Dana Republke Srpske, ali smo protiv da to bude 9. januar i krsna slava.
Taj dan bi trebalo da svi osjećamo kao svoj, a ne samo Srbi”, rekao je Čivić.
Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske razmatraju Prijedlog Za sprovođenje referenduma biće formirana Republička komisija.
Prijedlog odluke o raspisivanju republičkog referenduma podnijeli su klubovi poslanika SNSD-a, SDS-SRS Republike Srpske, DNS-a, PDP-a, SP, NDP-a, SDS-K, poslanička grupa Napredna Srpska i samostalni poslanik Ilija Stevančević.
(agencije)