U Sarajevu dvodnevna plenarna sjednica Ustavnog suda BiH.
Na dnevnom redu sjednice su dopuna Pravila, te izbor predsjednika i potpredsjednika ovog suda. Cilj tih dopuna, spekuliše se, trebalo bi da bude donošenje odluka prostom većinom i produženje mandata sudijama i nakon navršenih 70 godina.
Da je sjednica Ustavnog suda BiH zakazana na brzinu, mimo dosadašnje prakse mišljenja je predsjednik Srpske Milorad Dodik. Kaže i da su petoro sudija, od kojih su tri stranca i dva muslimana, sve odluke donosili protiv Republike Srpske.
Da Ustavni sud BiH donosi političke odluke – odavno je svima jasno. Da odluke donosi bez imenovanih srpskih sudija, takođe nije ništa novo, kaže predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Novo je da je imenovan sudija iz reda hrvatskog naroda, Marin Vukoje, ipak u Ustavnom sudu i dalje nema srpskih sudija.
Sjednice zakazuju na brzinu, a baš tako i danas zasijedaju i pokušavaju da nametnu nova pravila. Sada su izmijenili Pravilnik o radu pa se odluka može donijeti i bez srpskih sudija, ali idu i korak dalje upozorava Dodik. Žele da se odluke mogu donostiti većinom glasova prisutnih sudija.
“Do sada je bilo od ukupnog broja, dakle ima devet sudija većina je bila pet, sada kažu od broja prisutnih znači to teoretski i praktično pet sudija, od čega tri strane sudije su većina i mogu da donesu bilo kakvu odluku”, kaže Dodik.
Odlučivaće Ustavni sud i po apelaciji Denisa Bećirovića – ocjenjuju ustavnost Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u Republici Srpskoj.
Ustavni sud izmislio je sebi ovlašćenja da odlučuje o imovini, upozorava predsjednik Dodik.
“Ustav BiH kaže da sve ono što izričito Ustavom nije dato Bosni i Hercegovini pripada entitetima, ni jednom rječju se ne pominje imovina. Ako se sjećate prije dva tri mjeseca glavna priča je bila imovina, pa čak htjeli su onog nelegalnog Šmita da natjeraju da on donese zakon o tome. Mi smo rekli ok, mi nemamo drugog izlaza nego da se odvajamo od Bosne i Hercegovine pa šta bude, šta da se radi”, kaže Dodik.
Ustavni sud je jedna u nizu zatvorenih i zarobljenih institucija nemoguće države koja se zove Bosna i Hercegovina kategoričan je gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić. U normalnoj državi Ustavni sud bi trebao biti oličenje poštovanja Ustava, zakona i nadležnosti kaže Ćosić.
“U slučaju Ustavnog Suda BiH radi se sasvim suprotno. U instituciji sa ovlaštenjima koja treba da daju mogućnost da neko tumači Ustav po vlastitom nahođenju, najčešće po nahođenju predstavnika bošnjačkih političkih partija i što je najgore po tu državu po nahođenju i zamislima međunarodnih predstavnika u ovoj zemlji. Kada pogledate sve te moguće apelacije i zahtjeve koje idu prema toj instituciji onda je jasno kao dan da je to zatvoreno u jednom okviru koji odgovara bošnjačkom političkom establišmentu”, kaže Ćosić.
Predugo se čekalo i na izbor bar jednog sudije u Ustavnom sudu, kaže predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. Godinu i po dana od dogovora sa partnerima u vlasti lomila su se koplja da Marin Vukoja popuni poziciju hrvatskog sudije u Ustavnom Sudu.
Način odlučivanja u Ustavnom sudu BiH definisan je Ustavom, a zadiranje u to pitanje jeste atak na suštinu Ustava, upozorio je profesor Pravnog fakulteta Radomir Lukić.
Јedna od tačaka dnevnog reda je i zahtjev predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemala Ademovića za ocjenu ustavnosti Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme u Republici Srpskoj.
TV K3