“Nećemo prestajati da istrajavamo na tome, svidjelo se to nekome ili ne”, rekao je Dodik, koji dodaje da jeste za to da BiH uđe u EU, ali sa Srpskom.
Dodik je za beogradski list “Danas” negirao da se izjasnio protiv reformi i pristupanja EU, navodeći da je svoju izjavu o podršci koju traži Evropa potpisao i predao visokom predstavniku EU Federiki Mogerini.
“Dobru ideju EU da se pomogne BiH zloupotrijebili su političari iz Sarajeva ne uvažavajući realnost. Pokušavaju da kroz kvalifikacije i diskvalifikacije nađu krivca”, rekao je Dodik.
On kaže da mu ne smeta da ga kvalifikuju kao “lošeg momka”, nego mu je važno da zaštiti interese Republike Srpske.
Komentarišući saradnju sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Mladenom Ivanićem, Dodik je rekao da nema potrebe da sarađuju, navodeći da svako od njih ima svoje odgovornosti.
“Ivanić pokušava da izbori neke bitke koje su plod njegovog dugog zadržavanja na opozicionoj strani. Međutim, saradnja predviđena Ustavom nikada neće izostati”, rekao je Dodik.
Govoreći o optužbama PDP-a da želi da Srpsku vodi u izolaciju i azijatske integracije, Dodik je rekao da je put Srpske u EU, ali isto tako i saradnja sa svima sa kojima može da sarađuje.
Komentarišući izjave visokog funkcionera SDA Bakira Izetbegovića da Srpska ne može bez BiH, EU i kredita Međunarodnog monetarnog fonda, Dodik je rekao da su izjave Izetbegovića uglavnom nakaradne i da Srpska može da živi bez Federacije BiH, ali ne i obrnuto.
“Mi smo u dramatičnoj šteti, jer se nalazimo u BiH i svi zajedno smo zarobljenici jednog sistema koji ne funcioniše i ne daje nikakve rezultate. Takva BiH nikome ne treba”, rekao je Dodik.
Dodik je naglasio da su zemlje koje su godinama širile islamizam u BiH u ovoj zemlji dobile bazu za jačanje grupa koje su eskalirale i pretvorile se u moguće islamističke grupe radikalnog karaktera.
On je podsjetio da je Maoča jedno od najpoznatijih mjesta ovakvog tipa, gdje je evidentirano više od 3.500 ljudi sa potencijalnim terorističkim sposobnostima, a 350 državljana BiH već je otišlo da ratuje na strani “Islamske države”.
“To govori da na sve to ne možemo spokojno da gledamo. Nužno je načiniti dobar obavještajni i preventivni sistem kojim bi bile onemogućene bilo kakve aktivnosti motivisane radikalnim islamom”, naveo je on.
Komentarišući proteste u Novom Pazaru protiv karikatura Muhameda, Dodik je rekao da to nije nešto umirujuće i ne predstavlja značajan doprinos ukupnoj stabilizaciji, ali dodaje da ni promocija antimuslimanskog raspoloženja ne vodi ničemu dobrom.
“To može da napravi samo dodatnu euforiju u mnogim društvima. Više je nego jasno da svi muslimani nisu teroristi. Naprotiv, ima muslimana koji u masovnom broju zaslužuju potpuno poštovanje i sebe i svoje vjere”, rekao je Dodik.
Na pitanje da li je on “Šarli”, Dodik je odgovorio: “Ne, ja sam Milorad Dodik”.
DODIK: HRVATI SU MAЈORIZOVANA STRANA
Predsjednik Dodik rekao je da su Hrvati u BiH u značajnom smislu majorizovana strana i da zato nema ništa protiv formiranja trećeg entiteta, ukoliko on ne zadire ni u kakve teritorijalne i ustavne nadležnosti Srpske.
“Hrvatsku teritorijalnu jedinicu trebalo bi da čini ono što je bila Herceg Bosna i da obuhvati Posavinu i centralnu BiH. Netačne su tvrdnje pojedinaca iz Srpske da bi treći entitet zadirao u Dejtonski sporazum, upravo zato što su Hrvati tim sporazumom ravnopravno zastupljeni narod”, istakao je Dodik.
Navodeći da bi formiranjem tog entiteta BiH imala više mogućnosti da dalje egzistira, Dodik je rekao da ocjena da bi izdvajanje hrvatske teritorije ugrozilo opstanak BiH predstavlja iracionalan bošnjački pristup, koji dovodi u pitanje svaku ozbiljnu raspravu o budućnosti BiH.
“Bošnjaci su se očigledno okupili da bi marginalizovali Hrvate, ali bez jednake pozicije Hrvata kao političkog naroda, ne može biti održana priča o multietničkoj zajednici. Sporna je želja Bošnjaka za apsolutnom dominacijom nad Hrvatima i Srbima”, istakao je Dodik za “Danas”.
Govoreći o granici između BiH i Crne Gore i pitanju Sutorine, predsjednik Republike Srpske smatra da najprije treba da se utvrdi da li je “avnojevska granica” to o čemu se govori, a ako jeste, onda treba uspostaviti dijalog sa Crnom Gorom i riješiti pitanje granice, dok je međunarodna arbitraža je posljednja instanca.
Navodeći da bi se radovao da se teritorija Republike Srpske proširi i da preko Sutorine dodirne more, Dodik je ocijenio da se, s obzirom na sve procedure, ulazi u dugoročan, neizvjestan proces koji ne može da obezbijedi saglasnost svih strana.
“Crna Gora je prekomjerno pokušala da se ‘mazi’ sa rukovodstvom iz Sarajeva, a ono im je priredilo ovu priču i to nakon što su dvije strane u maju prošle godine završile razgraničenje i parafirale dokumenta, prema kojima primorska prevlaka kod Herceg Novog ostaje u sastavu Crne Gore”, naveo je Dodik.
Predsjednik Republike je ocijenio da je očigledno da će konačnu riječ o Sutorini dati međunarodna arbitraža i da on, u ovom trenutku, ne želi da prejudicira kakva će odluka biti.