Zašto su onda na tako lošem glasu? Zabluda koja vlada je da se masti nakon unosa direktno „lijepe“ i uzrokuju višak kilograma i masne jastučiće koji nam smetaju. Realnost je da nas goji kalorijski suficit ako unesemo previše bilo koje namirnice, ugojićemo se.
Istini za volju, masti su skoro duplo kaloričnije od šećera i bjelančevina, jer u jednom gramu imaju 9 kcal, pa treba biti oprezan s količinom. Međutim, zdrava ishrana ne znači izbjegavati masti, već birati one „dobre“!
Opšta podjela masti:
1. „Dobre“ masti su mononezasićene i polinezasićene – pozitivno utiču na zdravlje, smanjuju nivo lošeg holesterola i preporučljive su u svakodnevnoj ishrani. Nalaze se u maslinovom ulju, orašastim plodovima, avokadu, nekim vrstama riba (tuna, losos, sardina).
2. „Loše“ masti (zasićene) – podižu nivo lošeg holesterola, uzrokuju gojenje, bolesti srca i krvnih sudova. Poželjno je svesti ih na minimum, pa izbjegavajte punomasne sireve, pavlaku, suhomesnate proizvode i mesne prerađevine od crvenog mesa, sladoled…
3. Trans masne kiseline nastaju hidrogenizacijom ulja na visokoj temperaturi, prilikom obrade hrane, kako bi se produžio rok rajanja. Ove masti imaju brojne negativne posljedice, čak i kancerogeni efekat, pa ih treba gotovo izbaciti iz ishrane ako želite vitku liniju. U ovu grupu spadaju slatke i slane grickalice, lisnata tjesta, smrznuti pomfrit, margarin…
Dakle, ako želite da budete fit, ključ je u pravilnom odabiru masti (i ostalih namirnica), adekvatnoj obradi i umjerenoj količini. Ako na to dodate trening i suplemente u ishrani rezultat neće izostati.
(srpskainfo)