Ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS Srđan Rajčević rekao je da će resorno ministarstvo u saradnji sa ostalim ministarstvima u Vladi Srpske preduzeti sve radnje kako bi bili digitalizovani djelo i zaostavština književnika Branka Ćopića.
Rajčević je rekao da u 21. vijeku mladi čitaju djela koristeći savremene alate.
“Naš zadatak je da djelo Branka Ćopića približimo generacijama koje dolaze i to će biti još jedan vraćen dug našem književniku”, rekao je Rajčević.
Načelnik opštine Krupa na Uni Mladem Kljajić istakao je da je Ministarstvo prosvjete i kulture u dvije faze izgradnje kuće Branka Ćopića uložilo 260.000 KM
“Nadamo se da će sve planirane aktivnosti biti nastavljene i da će sve to značiti vraćanje života u Hašane”, rekao je Kljajić.
U Hašanima je danas emitovan i video-spot posvećen Branku Ćopiću rađen u okviru kampanje Ministarsva prosvjete i kulture “Čitajmo zajedno”.
Branko Ćopić spada među načitanije i najbolje srpske pisce 20. vijeka.
Rođen je u Hašanima 1915. godine, a ubio se 26. marta 1984. godine skočivši sa mosta u Beogradu.
Autor je romana, pripovjedaka i poezije za djecu i starije, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Branko je bio nadahnut pripovjedač, tvorac zanimljivih i upečatljivih likova i događaja, a pisao je svježim, sočnim i slikovitim jezikom.
Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a u Narodnooslobodilačkom ratu učestvovao je od 1941.
Počeo je da piše kao đak učiteljske škole i prije Drugog svjetskog rata objavio je zbirke pripovjedaka “Pod Grmečom”, “Borci i bjegunci” i “Planinci”.
Napisao je veći broj knjiga za djecu: “Bojna lira pionira”, “Put u vedrinu”, priče “U svijetu leptirova i medvjeda”, “Bosonogo djetinjstvo”, zbirke pjesama “Ognjeno rađanje domovine”, “Ratnikovo proljeće”. Za posljednju zbirku pripovjedaka “Bašta sljezove boje” dobio je NJegoševu nagradu.
Branko Ćopić bio je pisac izuzetne misaonosti i stila, obuzet melahnolijom i sumornim slutnjama.
Među drugim Ćopićevim djelima izvajaju se romani: “Prolom”, “Gluvi barut”, “Ne tuguj, bronzana stražo”, “Osma ofanziva”, zbirke pripovjedaka “Rosa na bajonetima”, “Surova škola”, “Doživljaji Nikoletine Bursaća”.
Zbog svojih misaonih, ali otvoreno izraženih strahova da bi se bratoubilačka nesreća mogla ponoviti, Branko je postao politički obilježen i stavljen na crnu listu tadašnje političke vlasti u Jugoslaviji.
Srna
Foto: Srna