Pojasnio je da to nije bio samo mirovni ugovor nego i sporazum koji je uključivao i dogovor o političkom sistemu.
Rekao je da “zahvaljujući nasilju međunarodne zajednice danas u BiH imamo potpuno drugu stvarnost od onoga što je bilo dogovoreno u Dejtonu”.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o današnjoj izjavi Pedija Ešdauna da je referendum koji je najavila Republika Srpska jedna od najvećih prijetni Mirovnom sporazumu i razvoju BiH, Dodik je rekao da je “Ešdaun najveći kršitelj Dejtonskog sporazuma koji je zaradio nekoliko miliona evra na tome”.
“Dugoročno BiH može egzistirati samo ako se poštuje slovo Dejtona, a to znači da su nosioci državne vlasti entiteti, a da na nivou zajedničkih organa mogu da se dogovaraju. To se pokušavalo izbjeći cijelo vrijeme tako da sada imamo jednu normu i stvarnost koje nema u Ustavu ali ima političke volje i nasilja međunarodnog faktora svih ovih godina i to je osnovna stvar o kojoj trebamo raspravljati”, istakao je Dodik i dodao da Ešdaun nikad neće politički i pravno odgovarati zato što iza njega stoje velike sile.
Dodik je rekao da je Ešdon političkim nasiljem kršio Dejton, a da za to nikad neće odgovarati jer, rekao je, iza njega stoje velike svjetske sile.
“Kad neko ko je iz Britanije govori da je referendum prijetnja miru to je sasvim čudno jer oni sebi pokušavaju da pripišu da je Britanija kolijevka demokratije. Šta je referendum nego najneposredniji i najdemokratskiji oblik izražavanja narodne volje”, rekao je Dodik.
Rekao je da referendum nije prijetnja miru već da se radi o demokratskom izražavanju volje naroda.
Na skupu koji je organizovala Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske učestvuju članovi ANURS-a, predstavnici drugih akademija nauka i umjetnosti, te poznati pravnici, istoričari, politikolozi, analitičari i stručnjaci iz različitih naučnih oblasti, i to iz Rusije, Italije, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, te Republike Srpske i Federacije BiH.
Predsjednika Akademije Rajko Kuzmanović rekao je obraćajući se prisutnima na skupu da Dejtonski sporazum spada u red najuspješnijih mirovnih ugovora.
“O tome govori i jedna nedavno objavljena analiza u kojoj se ističe da taj Sporazum spada među deset najuticajnijih i najbolje izvršenih sporazuma, počev od onog između Egipta i Izraela, pa do El Salvadora, Tadžikistana, Sjeverne Irske i drugih” , istakao je Kuzmanović.
Jelena Guskova, doktor istorijskih nauka koja u Moskvi vodi Centar za izučavanje savremene balkanske krize, istakla je da je RS najjači dio BiH i da može očuvati svoju snagu samo kao oslonac na Dejton.
Ona je istakla da autori Dejtona taj sporazum nisu shvatili ozbiljno jer su, kako ona smatra, vjerovali da će iz njega proisteći jaka centralna država BiH.
“Međutim od toga što je to bio vrlo loš tekst ispala je jako dobra stvar. I ono što se nama tada činilo lošim sada se ispostavilo da je jako dobro za RS”, rekla je ona.
Iz ANURS-a ističu da očekuju da će učesnici naučnog skupa svojim referatima i diskusijama doprinijeti afirmaciji osnovnih vrijednosti Dejtonskog mirovnog sporazuma i razvoju BiH kao zajednice dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
Nakon održavanja skupa, ANURS će objaviti poseban zbornik radova u koji će biti uključeni svi referati izloženi na skupu.
Zbornik radova biće upućen svim institucijama u Republici Srpskoj i BiH, kao i međunarodnim organizacijama koje djeluju u BiH.
Naučnom skupu prisustvuju predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović, ministri u Vladi Republike Srpske, ambasador Srbije u BiH Stanimir Vukićević…
U radu skupa učestvuju članovi ANURS-a, predstavnici drugih akademija nauka i umjetnosti, te poznati pravnici, istoričari, politikolozi, analitičari i stručnjaci iz različitih naučnih oblasti, i to iz Rusije, Italije, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, te Republike Srpske i Federacije BiH.
Nezavisne