U većini škola u Republici Srpskoj završen je upis mališana koji će od septembra krenuti u prvi razred. Prema nekim podacima, više od polovine dječije populacije prije polaska u školu treba pomoć logopeda.
U kojoj mjeri korištenje savremenih tehnologija kod najmlađih utiče na pravilan izgovor gostujući u emisiji “Početak dana” TV K3 pojasnila je magistrica defektologije Lenka Topić.
“Razvoj govora kod djeteta pratimo sa intelektualnim, motoričkim razvojem, razvojem socijalnih vještina i kontrolom emocija. Prekomjerna izloženost ekranima ne narušava samo razvoj govora, već sve kompomente dječijeg razvoja. Roditelji često zbog ubrzanog tempa života i same borbe za egzistenciju i sami veliki dio vremena provode na društvenim mrežama, pa tako i djeci, kako bi bili poslušni daju telefone ili im uključe druge ekrane”, ističe Topićeva, napominjući da nisu krivi samo roditelji, kao i da su neophodne promjene u sistemu jer je u Republici Srpskoj prisutan manjak defektologa.
Šta djeca treba da znaju prije polaska u školu?
Prije nego što krenu u prvi razred osnovne škole, djeca treba da pravilno da izgovaraju sve glasove maternjeg jezika, da znaju ispričati kraću priču, da znaju po neku pjesmicu ili brojalicu, kaže defektolog Lenka Topić za TV K3.
“Roditelj je prvi koji uoči problem kod svog djeteta, međutim, nisu rijetki slučajevi u kojima roditelji neadekvatno reguju iz straha. Često nemaju adekvatne informacije, traže informacije na guglu, uplašeni su, i zato je neophodno da čim uoče problem kod djeteta potraže stručno mišljenje”, ističe defektologinja Lenka.
Logopedi neophodni u Savjetovalištima za djecu, vrtićima, školama..
“Smatram da bi logoped trebao da bude stalni član tima u Savjetovalištu odmah nakon rođenja djeca, kako bi roditelji tek rođene djece odmah adekvatno bili informisani o parametrima dječijeg razvoja. Na taj način roditelji bi od rođenja znali sa koliko vremena bi dijete trebalo da usvoji određene stvari, da dijete bude od ranih mjeseci i godina života praćeno od strane logopeda.
Ona kaže djeca su u Bosni i Hercegovini obuhvaćena zdravstvenom zaštitom i registrivana kod pedijatara. Međutim, kaže, djeca kod pedijatara idu kada su bolesni i kada primaju vakcinu, što ih asocira na bol.
Pedijatri nisu u mogućnosti da u potpunosti ocijene stanje dječijeg govora jer su djeca u tom momentu uzbuđena, plačljiva, pa pedijatar o stanju dječijeg govora informacije dobije od roditelja.
“Ako pedijatar kasno dobije informacije od roditelja da je pristuna određena smetnja, onda dijete uputi logopedu. Samim tim, imamo situaciju da se dijete upućuje logopedu na testiranje samo onda kada dođe do problema. Dobra preventiva smanjila bi broj govornih poremećaja kod djece”, ističe defektolog iz Teslića Lenka Topić za TV K3.
Djeca koja loše govore za svoj uzrast, kasnije imaju probleme sa učenjem
Topićeva kaže s obzirom da većina škola na nivou Republike Srpske nema zaposlenog defektologa, nije moguće govoriti o tačnim, preciznim podacima koliko djece ima poteškoća sa govorom. Ono što, kaže, sigurno znamo, jeste da se više od polovine prvačića suočava sa ovim problemom.
“Djeca koja loše govore za svoj uzrast imaće problema sa usvajanjem nastavnih sadržaja, pogotovo kada počnu sa čitanjem. Ova djeca sporije nauče da čitaju, problemi se vežu jedan za drugi, pa tako i kada krenu matematički pojmovi i tekstualni zadaci iz matematile. Ukoliko se dijete na vrijeme uputi kod logopeda, ove probleme moguće se spriječiti”, kaže defektolog.
Savjeti
Djeci je najpotrebnije vrijeme, da im roditelji posvete dovoljno pažnje i vremena.
“Preporučujem roditeljima da se bave svojom djecom, da djecu uključuju u sve sfere života porodice, da razgovaraju. Preporučuje se i da djeca u skladu sa svojim uzrastom rade kućne poslove i da se o njima razgovara. Upotrenu ekrana kod djece neophodno je smanjiti, djeca su pored ekrana fokusirana sama na sebe i otuđena. Djeci svakodnevno pokazivati ljubav, ali i ne štititi ih previše, tražiti od njih i odgovornost i obaveze”, zaključuje Topićeva za TV K3.
TV K3