Izjavio je to gradonačelnik Prnjavora Darko Tomaš dodajući da kraj prve godine mandata ne nudi konačnu sliku programa i planova, ali je pokazatelj u kom pravcu se kreću.
“Cilj je da svake godine realizujemo barem jedan značajan infrastrukturni projekat, odnosno da investicioni ciklus godišnje iznosi najmanje pet miliona maraka, uključujući i aktivnosti u mjesnim zajednicama, gdje se u proteklom periodu puno radilo. Dominirala je izgradnja vodovodne mreže, a u gradskom području uglavnom smo rekonstruisali stare ulice. Radimo po prioritetima. U toku je rekonstrukcija dviju gradskih ulica, uključujući i zamjenu kompletne infrastrukture ispod njih, a naredne godine planiramo rekonstrukciju ulice uz Osnovnu školu “Nikola Tesla” i izgradnju kružne raskrsnice na izlazu sa autoputa “9. januar” – otkrio je Tomaš za “Glas”.
U toku je i procedura izbora izvođača radova za proširivanje vrtića “Naša radost”.
– Zahvaljujući sredstvima iz Kabineta predsjednika Srpske do kraja iduće godine možemo očekivati proširenje vrtića. Obećali smo veće subvencije za boravak mališana u privatnim predškolskim ustanovama i to smo i učinili. Plan je i da stvorimo uslove da svako dijete ima jednak pristup predškolskom obrazovanju, odnosno da izjednačimo izdvajanja roditelja za boravak djece u predškolskim ustanovama, bez obzira na to da li se radi o javnom ili privatnom vrtiću. Generalno, većina naših aktivnosti je zamišljena kao dio dugoročnog plana, ne kao kratkoročni potezi radi postizanja brzih poena, već kao temeljna poboljšanja koja zahtijevaju vrijeme, sistemski pristup, realizaciju u fazama i trajno rješenje. Cilj nam je da svi započeti projekti budu završeni kvalitetno i u roku. Mi preduzimamo sve korake u okviru naših nadležnosti, ali na terenu se često suočavamo s objektivnim poteškoćama koje nisu pod našom direktnom kontrolom, što često utiče i na zadovoljstvo građana funkcionisanjem lokalne samouprave – kaže Tomaš.
Čini se da je struja jedan od većih problema. Upozoravali ste da i malo jači vjetar izazove duže prekide u snabdijevanju. Šta se može uraditi u vezi s tim?
TOMAŠ: Snabdijevanje električnom energijom je jedan od gorućih problema u Prnjavoru, ali nije u nadležnosti lokalne zajednice i nemamo direktne mehanizme da ga sami riješimo. Česti prekidi u snabdijevanju i pri najmanjim vremenskim nepogodama stvaraju znatnu štetu svima u Prnjavoru. Glavni uzrok problema su nedovoljna ulaganja u rekonstrukciju i izgradnju elektrodistributivne mreže i stalno ukazujemo nadležnima u “Elektrokrajini” a.d. Banjaluka na problem i tražimo konkretne korake u rješavanju situacije. Rješenje se nalazi u zajedničkom ulaganju u izgradnju srednjonaponske mreže na način kako je to i urađeno u pojedinim lokalnim zajednicama. Naš parlament je u martu donio zaključak kojim grad izražava spremnost da u naredne dvije godine sufinansira izgradnju mreže i traži od “Elektrokrajine” plan kompletne sanacije elektrodistributivne mreže.
Poslovna zona Prnjavora se širi. Koliko trenutno na području grada posluje privrednih subjekata?
TOMAŠ: Placeve u poslovnoj zoni Vijaka je kupilo 19 poslovnih subjekata i skoro da više i nemamo slobodnih kapaciteta. Neki od njih su završili objekte i počeli sa proizvodnjom, dok drugi još grade. Svi su se ugovorom obavezali da u roku od dvije, tri godine moraju početi sa proizvodnjom u okviru svoje djelatnosti. Uvjeren sam da će po završetku svih objekata i stavljanjem poslovne zone u punu funkciju Prnjavor, ali i cijela Republika Srpska dobiti još jednu privrednu dimenziju koja će garantovati dodatni prihod, radna mjesta i otvoriti prostor za dugoročni ekonomski razvoj.
Kakvo je stanje u budžetu?
TOMAŠ: Prnjavor danas ima najveći budžet u svojoj istoriji i najnižu stopu poreza na nepokretnost. Nedavno smo usvojili nacrt rebalansa budžeta za ovu godinu kojim smo prvobitni budžet povećali za 4,55 miliona i 37 miliona KM. U prvih šest mjeseci godine ostvarili smo budžetski suficit od 3,17 miliona KM te redovno izmirujemo sva zakonska davanja.
Prnjavor je jedan od mlađih gradova. Bili ste i načelnik, a sada i gradonačelnik. Šta je taj status donio lokalnoj zajednici?
TOMAŠ: Dobijanje statusa grada je značajan korak u razvoju svake lokalne zajednice. Iako nismo imali velikih promjena u pogledu nadležnosti i funkcionisanja, status grada nije samo formalna promjena. Dobili smo mehanizam koji nam je donio brojne prednosti, od boljeg pozicioniranja na tržištu do pristupa većim finansijskim izvorima kroz mogućnost konkurisanja za posebne fondove, grantove i programe koji nisu dostupni opštinama. Gradovi su vidljivi na mapi potencijalnih investitora, a nove investicije znače i nova radna mjesta, veće prihode. U prilici smo da na jednom višem nivou razgovaramo o privrednom razvoju. Status grada nosi i veću prepoznatljivost, što jača identitet i imidž lokalne zajednice.
Regionalna saradnja
Kakva je regionalna, odnosno međulokalna saradnja i koliko je važno da opštine/gradovi koji se naslanjaju sarađuju?
TOMAŠ: Ta saradnja je izuzetno značajna, jer oni imaju prirodnu potrebu da sarađuju u oblastima poput infrastrukture, privrede, zaštite životne sredine, turizma i slično, ali i kada je riječ o rješavanju zajedničkih problema. Kao najnoviji primjer mogu navesti solidarnost našeg komšijskog grada Doboja koji nam je izašao u susret kada je u pitanju odvoz smeća i problem koji trenutno imamo sa Regionalnom deponijom “Dep-ot”.
Glas Srpske