Kulturno-zabavna manifestacija Dani Branka Ćopića “Znam ja nas” koja će se u Hašanima održati 16. i 17. septembra okupiće oko 15 likovnih umjetnika koji će raditi djela na temu – likovi iz Ćopićevih djela.
Vršilac dužnosti direktora javne ustanove “Bašta sljezove boje” Hašani Blaženka Kenjalo rekla je Srni da će osim likovnih umjetnika u prvoj manifestaciji Dani Branka Ćopića učestvovati i istoričari te književni i likovni kritičari.
– Likovni umjetnici će raditi na temu – likovi iz djela Branka Ćopića. Ideja je da osim književnih djela imamo Ćopića i u likovnoj umjetnosti – rekla je ona.
Prema njenim riječima, u planu je da ova manifestacija postane tradicionalna, a budući da je dvodnevna, treba razmišljati i o smještajnim kapacitetima u Hašanima.
– Planiramo da iduće godine imamo smještajne kapacitete u vidu bungalova – kaže Kenjalo.
Ona je navela da je u toku izrada znakova za markiranje puta prema rodnom mjestu književnika Branka Ćopića, a postavljanje će početi iduće sedmice.
– U toku je opremanje podruma u obnovljenoj rodnoj kući Branka Ćopića. Zamišljeno je da sve bude u tradicionalnom stilu kako bi gosti doživjeli Branka i Grmeč u pravom smislu – kaže Kenjalo.
U sastavu javne ustanove, osnovane nedavno odlukom Skupštine Krupa na Uni je obnovljena Brankova rodna kuća u čijem dvorištu je čitaonica na otvorenom.
Planirano je da u sastav ustanove “Bašta sljezove boje” uđe i mlin djeda Triše, spomen-škola “Branko Ćopić”, te oko 70 dunuma zemlje u opštinskom vlasništvu.
Rodna kuća Branka Ćopića, koja je obnovljena sredstvima Vlade Republike Srpske, otvorena je 31. jula 2020. godine.
Završetak projekta učionice na otvorenom, koji su zajednički finansirale vlade Srpske i Srbije ozvaničen je 23. septembra prošle godine.
Mlin djeda Triše dio je projekta “Bašta sljezove boje”, osmišljen 2015. godine, povodom 100 godina od rođenja Branka Ćopića, obnovljen je sredstvima iz kabineta predsjednika Republike Srpske.
Branko Ćopić rođen je 1. januara 1915. godine u Hašanima, a 26. marta 1984. godine izvršio je samoubistvo, skočivši sa mosta na Savi u Beogradu.
Prvu književnu nagradu dobio je 1938. godine od Akademije sedam umjetnosti za kratku priču, 1939. godine i Rakićevu nagradu, a zatim i nagradu Srpske kraljevske akademije 1940. godine.
Njegova antologijska zbirka pripovjedaka “Bašta sljezove boje” osvojila je Njegoševu nagradu 1972. godine, a NIN-ovu nagradu za najbolji roman dobio je 1958. godine za roman “Ne tuguj, bronzana stražo”.
Od 1968. godine bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti.
(Srna – Foto: Arhiva)