Prema hrišćanskoj legendi, uvođenju (vavedenju) Bogorodice u hram osim njenih roditelja, koji su se zavjetovali ako dobiju porod da će dati dijete u hram, prisustvovala je mnogobrojna rodbina i prijatelji koji su tri dana putovali od Nazareta do Jerusalima.
Na vratima hrama dočekao ih je starac Zaharija – otac Jovana Preteče, koji je Mariju uveo ne samo u hram, već i u dio nazvan Svetinja nad svetinjama, u koji je mogao da uđe samo prvosveštenik.
Ona je tamo ostala devet godina. Uvođenje djevice Marije na mjesto za prvosveštenike i postupak Zaharijin u hrišćanstvu se tumači kao dio proročanstva o dolasku Spasitelja.
Nakon upokojenja njenih roditelja Joakima i Ane sveštenstvo je odlučilo da Mariju uda za 80-godišnjeg udovca Josifa, koji je već imao odraslu djecu.
Prema predanju, time su zadovoljeni strogi propisi koji ne dozvoljavaju da djevojka ostane djevica do kraja života, već je svaka morala da se uda.
Marija je živjela u Josifovoj kući kao što je živjela u hramu pa je, po hrišćanskoj legendi, ona bila prva monahinja – ona koja je život zavještala Bogu.
Joakim i Ana su dugo bili neplodni, bez djece. Već stari, oni su molili Boga da im podari dijete, da ih obraduje kao što je nekada obradovao Avrama i Saru, darovavši im sina, Isaka. Jednog dana, moleći se Bogu u voćnjaku pod drvetom lovora, Ani se javio anđeo i rekao joj da je njen glas stigao do Nebesa i da će ubrzo biti majka.
Ana se tada zavjetovala da će dijete podariti Bogu, da mu služi cijelog vijeka. Bog im je podario kćerku, ali i Bogomajku. Starica Ana rodila je kćerku, kojoj je dala ime Marija, što znači visoka ili gospodareća.
Ovaj praznik u našem narodu se naziva i Sveta Prečista ili Ženska Bogorodica, a smatra se ženskim praznikom. Posebno ga slave porodilje i žene koje ne mogu da rode, kako bi im Bogorodica zaštitila djecu i podarila im porod.
Ovaj praznik slavili su i stočari koji tog dana, kako kažu vjerovanja, nisu uzimali u ruke makaze, srpove ili kose. Prema vjerovanjima u istočnoj Srbiji, na današnji dan na osnovu vremena moguće je predvidjeti rod usjeva – vedro nebo znači i dobre usjeve.
Danas se ne započinju nikakvi važni poslovi, jer se vjeruje da je usječni dan. Pored toga ne bi trebalo uzimati noževe, makaze ili neka druga sječiva. Vjeruje se da će tako i čeljusti zveri preko predstojeće zime ostati zatvorena.
Ostali Bogorodičini praznici su Sretenje, Blagovesti, Uspenje presvete Bogorodice (Velika Gospojina), Mala Gospojina, kao i oni koji obilježavaju sećanje na događaje iz njenog života, kao što su Pokrov Presvete Bogorodice i Polaganje rize Presvete Bogorodice, piše zena.blic.rs.
Izvor: srpskainfo