Vjernici Srpske pravoslavne crkve danas obilježavaju božićne poklade, kojima se najavljuje veliki božićni post.
Božićne poklade su narodni praznik čiji su korijeni paganski i vezani za obilježavanje kulta Sunca. Kao i krsna slava, slavljenje zaštitnika ognjišta, prihvaćene su u hrišćanskoj tradiciji.
Tako se danas poklade uglavnom vezuju za početak hrišćanskog obilježavanja nekog posta u toku godine. Božićne poklade spadaju uoči početka božićnog posta.
Narodni običaji na božićne poklade
Poklade su dan za praštanje i veselje, pa je poželjno pomiriti se sa svima sa kojima smo se posvađali, kako bismo post započeli „očišćeni“. Takođe ih karakterišu maskirane povorke, najčešće mladića, koji prolaze ulicama, pjevaju, zvone i prave buku kako bi odagnali zle sile. Maskirane povorke, u narodu čuvene kao mačkare, koje seljani daruju mesom, slaninom, kolačima…
Pale se velike obredne vatre „olalije” koje se ritualno preskaču ili se oko njih igra kolo, u inat zlu.
Ljudi u nekim krajevima Srbije vjeruju da se na ovaj praznik vještice i ostali demoni posebno raspomame i okupljaju o pokladnoj večeri oko kuće. Zato posle večere zavezuju verige u kući, kore od pojedinih jaja bacaju u vatru, tabane trljaju bijelim lukom, a djeci pred spavanje oblače prevrnute pidžame i majice. Dok to rade, izgovaraju sledeće riječi: „Vještica kao konac, u mene zubi kao kolac.”