Predsjednik Pododbora Velimir Dunjić rekao je novinarima da su u skladu sa Zakonom o javnom okupljanju Kantona Sarajevo podneseni svi potrebni zahtjevi i očekuje da će sve te saglasnosti biti dobijene do narednog sastanka u naredni utorak.
Dunjić je naveo da su podneseni zahtjevi MUP-u Kantona Sarajevo za odobrenje skupa, Ministarstvu saobraćaja Kantona Sarajevo za potpuni prekid saobraćaja u nedjelju, 3. maja, na relaciji kretanja kolone od Vraca, preko Grbavice i Skenderije, do Ulice Hamdije Kreševljakovića, bivše Dobrovoljačke ulice, kao i zahtjevi Hitnoj pomoći i Vatrogasnoj brigadi.
Dunjić kaže da maršruta kolone i mjesto obilježavanja ostaje kao i prošle godine, a da je novost u programu obilježavanja da će na mjestu stradanja pripadnika JNA biti obavljen i vjerski pomen u prisustvu sveštenika Srpske pravoslavne crkve.
– I članovi porodica nastradalih vojnika i mi, organizatori, očekujemo da ovaj događaj prođe mirno i dostojanstveno, pri čemu smo uvjereni da će MUP Kantona Sarajevo profesionalno uraditi svoj dio posla, kao i svih ovih godina, rekao je Dunjić.
On je naglasio da se i ove godine očekuje između 200 i 300 učesnika – članova porodica stradalih, bivših pripadnika JNA, predstavnika vlasti i lokalne zajednice, kao i nevladinih organizacija.
– Imamo i određen broj najava da će na obilježavanje zločina nad pripadnicima bivše JNA doći i ljudi iz susjednih zemalja, neposredni učesnici ovog tragičnog događaja i članovi porodica stradalih, za koje smo obezbijedili i prevoz i smještaj u Istočnom Sarajevu, istakao je Dunjić.
Prema programu obilježavanja stradanja pripadnika JNA, 3. maja će u 9.30 časova biti služen parastos u crkvi Svetog velikomučenika Đorđa u Miljevićima, a u 10.00 časova je planiran polazak za Sarajevo, gdje će na mjestu stradanja biti obavljen vjerski pomen, prislužene svijeće i položene ruže.
Prije 23 godine u Sarajevu se dogodio izrežirani krvavi zločin koji su nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi u JNA počinili pripadnici tzv. Armije BiH, Teritorijalne odbrane i zloglasnih paravojnih muslimanskih naoružanih formacija kojima su komandovali osvjedočeni predratni kriminalci.
Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici, koja se 3. maja 1992. mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.
Iako je za bezbjednost mladih vojnika garantovao tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je prekinuta oružanim napadom.
Prvih dana maja 1992. godine mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, a 207 zarobljeno.
RTRS