Srpska pravoslavna crkva obilježeva danas praznik Preobraženja Gospodnjeg, koji je posvećen sjećanju na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor, kada on najavljuje svoje stradanje i slavu.
Prema Jevanđeljima, Isus je treće godine svoje zemaljske propovijedi na Tavor poveo svoje učenike Petra, Jakova i Jovana i pred njima se pojavio preobražen “sa licem sjajnim kao sunce i haljinama svijetlim kao snijeg”.
Preobraženje Gospodnje je u pravoslavlju poznato i kao ljetnje Bogojavljenje, jer su se i tada, kako piše u Jevanđelju, otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca – “Ovo je Sin moj ljubezni… njega poslušajte”.
Isus, koji se preobrazio na Gori u prisustvu Mojsija i proroka Ilije, najavio je nebesku snagu nove vjere i svoju ulogu Cara nad carevima koja nadilazi starozavjetne zakone i proroke.
Na ikonama Preobraženja, koje se nalaze na svakom ikonostasu pravoslavnih hramova, slika se Gospod Isus Hristos na Gori okružen svjetlošću, sa Ilijom, Mojsijem i trojicom apostola koji uplašeni leže na zemlji.
Preobraženje pada uvijek u vrijeme Gospojinskog posta, pa su zato posne i pravoslavne trpeze.
U velikom broju pravoslavnih hramova u Srbiji, koji je posvećen ovom prazniku, iznosi se i blagosilja novi rod grožđa, koje se prema pravoslavnom srpskom običaju, prvi put jede na ovaj praznik.
U narodu se smatra da je Preobraženje dan kada se posljednji put kupa u rijekama, jer se za ovaj praznik vezuje i smjena godišnjih doba.
Postoji vjerovanje da se o ovom prazniku cjelokupna priroda preobražava pa se kaže – preobražava se i voda i gora.
Prema vjerovanju, na ovaj dan ne treba spavati preko dana, jer ko danas odspava, preobraziće se, pa će cijele godine biti dremljiv. Nije dobro ni da neko plače, a ni da ljudi cijeli dan provedu u kafani, jer će im kafana preći u naviku i postaće raspikuće.
(Srna)