U Doboju će sutra biti otvorena izložba grbova najznačajnijih srednjovijekovnih vladarskih i vlastelinskih porodica iz Srbije, Bosne, Huma i Zete.
Riječ je o izložbi Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke pod nazivom “Orao, lav i krin – heraldika srednjovijekovnih srpskih zemalja”, koja će biti otvorena u okviru obilježavanja Dana grada Doboja – 28. juna.
Koautori postavke su muzejski savjetnik Muzeja Republike Srpske Јanko Vračar i viši asistent na Filozofskom fakultetu u Banjaluci Dejan Došlić.
Vračar je izjavio novinarima da je tim od šest ljudi, uključujući arhitekte, dizajnere i slikare radilo na izložbi dvije godine kako bi se heraldika prvi put približila publici u Srpskoj u tri de štampi u kojoj su izrađeni grbovi i pečati.
On je pojasnio da je cilj izložbe popularizacija heraldike srednjeg vijeka, koja je, kako kaže, kod Srba zanemarena.
“Kada govorimo o heraldici moramo znati da je to jedan od rijetkih vidova srpske srednjovijekovne državnosti koji je preživio osmansko osvajanje. Osim srpske crkve, heraldika je najdugovečniji trag našeg postojanja od srednjeg vijeka do danas”, izjavio je Vračar.
On je naveo da je za ilirsku heraldiku zaslužan don Pedro /Petar/ Ohmućević, Srbin-katolik iz Dubrovnika koji je bio u službi španskog kralja Filipa Drugog i kao admiral španske flote 1588. godine učestvovao u velikoj Španskoj armadi koja je napala Englesku.
“Da bi dobio titulu plemića i da bi mu taj status bio priznat u Španiji, zatražio je da mu se uradi jedan poseban grbovnik koji, nažalost, nije sačuvan, ali su sačuvane njegove kasnije varijante s kraja 16. vijeka”, rekao je Vračar.
On je ispričao da je zahvaljujući toj ilirskoj heraldici, srpska heraldika preživjela period osmanske vladavine i ponovo se pojavila početkom 19. vijeka sa izbijanjem Prvog srpskog ustanka.
Došlić je istakao da je na izložbi predstavljeno 20 najznačajnijih srpskih srednjovjekovnih, vladarskih i velikaških grbova koji su rekonstruisani u modernom izdanju.
“Ovo je pokušaj da se u modernom duhu, držeći se pravila heraldike, rekonstruiše dio naše srednjovjekovne prošlosti koja je izražena kroz sliku”, izjavio je Došlić.
On je naglasio da heraldika nije samo slika, već i tekst, odnosno priča priču kroz simbole na grbovima od kojih su za izložbu odabrana tri – orao, lav i krin koji se najčešće sreću ne samo u srpskoj srednjovjekovnoj heraldici, već uopšte u evropskoj.
Došlić je pojasnio da su prilikom rekonstrukcije grbova težili da oni budu što autentičniji oslanjajući se na izvore prvog reda – novcu, pečatima, rukopisnim knjigama, odeždi, dvorovima, crkvenim objektima, a u njihovom nedostatku rekonstruisani su na osnovu ilirske heraldike, odnosno ilirskih grbovnika.
Izložba obuhvata grbove srpskih vladarskih i vlasteoskih porodica Vlastimirovići, Vojisavljevići, Nemanjići, Mrnjavčevići, Lazarevići, Brankovići, Dragaši, Balšići, Vojinovići, Crnojevići, Kotromanići, Kosače, Hrvatinići, Šantići, Pavlovići, Sankovići, Zlatonosovići, Dinjičići, Nikolići i Vlatkovići.
Uz svaki od njih uvršten je i prateći pisani opis te kratki istorijski osvrt.
Izložba će biti otvorena u 19.00 časova u dobojskom Regionalnom muzeju, a posjetioci će moći da je pogledaju do 4. jula.