Ovaj gest nailazi na različite reakcije, kako u Japanu, tako i među susjedima te dalekoistočne zemlje, piše Dojče vele.
Put do ove istorijske posjete bio je dug: bivši američki predsjednik Džerald Ford je 1974. odustao od posjete Hirošimi, zato što nije htio da ugrozi odnose sa Japanom.
Jedan od njegovih nasljednika, Džordž Buš Mlađi je 2008. kategorički odbio posjetu. Džimi Karter je nakon svog mandata bio u Hirošimi, a Ričard Nikson prije nego što je preuzeo dužnost.
Tek od 2010. američki ambasador u Japanu učestvuje na godišnjoj komemoraciji u gradu. Džon Keri je bio prvi američki državni sekretar koji je posjetio Hirošimu i položio vijenac na spomeniku žrtvama – u aprilu 2016.
Debata među istoričarima
Kada u petak predveče po lokalnom vremenu Barak Obama kao prvi predsjednik SAD bude držao govor u Hirošimi, on će stupiti na diplomatski klizav teren. Obama je već jasno stavio do znanja da se neće izviniti za prvu upotrebljenu atomsku bombu u istoriji čovječanstva. Kao rezultat eksplozije 6. avgusta 1945. do kraja godine je umrlo oko 140.000 ljudi.
“Zadatak istoričara je da postavljaju pitanja i istražuju“, rekao je Obama japanskoj televiziji NHK prije posjete. Umjesto toga, predsjednik će posjetu Parku mira u Hirošimi iskoristiti da predstavi “viziju svijeta bez nuklearnog oružja“.
Time što se neće izviniti, Obama želi da izbjegne novu raspravu među istoričarima. Jer, do dana današnjeg nema konsenzusa o okolnostima upotrebe nuklearnog oružja protiv Japana. Prema zvaničnoj verziji, SAD su bacanjem atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki htjele da primoraju Japan na predaju. U kopnenoj invaziji bi navodno stradalo više američkih vojnika nego Japanaca od atomske bombe. Činjenica je da je car Hirohito dan poslije bombardovanja Nagasakija 9. avgusta 1945. poslao ponudu predaje. Međutim, neki istoričari vjeruju da bi Japan, prije ili kasnije, ionako kapitulirao i smatraju da je to bila čista demonstracija moći SAD prema Sovjetskom Savezu.
Počinilac ili žrtva?
Prema jednom istraživanju, više od polovine Hibakuša, kako se u Japanu zovu prežjiveli nakon udara atomske bombe, osjeća potrebu za izvinjenjem. “Mnogi žele izvinjenje žrtvama i članovima porodica, a ne nužno i opšte izvinjenje“, rekao je Terumi Tanaka generalni sekretar Udruženja žrtava atomskih i hidrogenskih bombi (Nihon Hidankyo). Obama mora jasno da kaže da je bacanje atomskih bombi “nehumano“ i “kršenje međunarodnog prava“. Tanaka je imao 13 godina kada je doživio nuklearnu eksploziju u Nagasakiju. Preživjelima je zabrana nuklearnog oružja prioritet. “Zahtjev za izvinjenjem ne bi trebalo da postane prepreka za ukidanje nuklearnog oružja“, rekao je Tanaka.
Međutim, preživjeli iz Hirošime Tošiki Fuđimori iz istog udruženja kritikovao je stav japanske vlade. Neprijatno je što ministar spoljnih poslova, gradonačelnik i guverner Hirošime ne očekuju izvinjenje od Obame, rekao je Fuđimori. Prema njegovim riječima, iza kulisa je vršen pritisak da se omogući posjeta Obame.
To je samo na prvi pogled iznenađenje. Japanska vlada decenijama koristi američke nuklearne bombe kako bi istakla ulogu Japana kao žrtve rata. Politički posmatrači smatraju da nacionalisti žele da prikriju svoju ulogu agresora. Izvinjenje SAD bi pokvarilo stvar, jer bi to primoralo i Japan da se izvini za svoje ratne zločine.
Susjedima se mnogo toga ne sviđa
Zbog svega toga susjedi Japana prilično kritički posmatraju Obaminu posjetu. Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova je rekao da se nada da je Japan iz istorije naučio da izbjegava takve tragične ratove. Japan je napao Kinu još 1937. godine, četiri godine prije Perl Harbora. Pekinški nacionalistički list Global Tajms kritikovao je Obamu zbog toga što Japanu priznaje status žrtve: “Japanske desničarske snage su uvijek pokušavale da Japan operu od okrutne i nemilosrdne uloge agresora u Drugom svjetskom ratu“.
Slično misle i u Južnoj Koreji. Tamo postoji zabrinutost da se zaborave žrtve atomske bombe iz Koreje. Prema njihovim predstavnicima, 50.000 Korejanaca je pogođeno bombom koja je bačena na Hirošimu, jer su se tamo našli bivajući primorani da služe u japanskoj vojsci ili deportovani kao prisilni radnici. Zbog toga bi Obama trebalo da oda poštu i korejskim žrtvama bombe, koje imaju poseban spomenik u Parku mira. S obzirom na ove različito motivisane zahtjeve, odlazeći američki predsjednik zaista ima težak zadatak u Hirošimi.
(agencije)