To će učiniti 538 elektora iz svih saveznih država, pri čemu postoji neznatna mogućnost da oni donesu iznenađujuću odluku i – glasaju po svome.
Na izborima 8. novembra, Hilari Klinton je nadmašila republikanskog protivnika u ukupnom broju glasova birača za dva procentna poena, ali je odlučujuće to što je Tramp pobijedio u više država i tako osvojio 306 elektora, nasuprot 232 koliko je osvojila njegova protivkandidatkinja, što mu je donijelo pobjedu.
Međutim, nijedan elektor nema ustavnu obavezu da slijedi volju naroda koji predstavlja, po pojedinačnim američkim državama, pa bi na današnjim izborima takozvani “prevrtljivi elektori” mogli da glasaju po sopstvenom nahođenju i Trampu uskrate predsjednički mandat, mada su šanse za to veoma male, ali je takav ishod po zakonu moguć, navodi Si-En-En.
Prema prvom scenariju, koji podrazumijeva Trampovu zvaničnu pobjedu, na osnovu ishoda predsjedničkih izbora 8. novembra predviđa se da će dobiti 306 glasova u Izbornom kolegijumu koji sačinjavaju elektori, a potrebno mu je najmanje 270 da bi formalno bio izabran za predsjednika na današnjem elektorskom sastanku.
Drugi scenario bi glasio da “prevrtljivi elektori” glasaju po svome, to jest za demokratsku kandidatkinju Hilari Klinton, pri čemu je ona na izborima 8. novembra dobila 232 izborna glasa, što je za 38 manje od 270 koliko joj je neophodno da bi bila izabrana za predsjednika.
Ovakav ishod je, ističe Si-En-En, prilično nevjerovatan prije svega zbog načina na koji je Izborni kolegijum sačinjen, imajući u vidu da se elektori biraju na nivou država i to najčešće na dva načina – na partijskoj konvenciji ili odlukom državnog partijskog odbora.
To znači da su elektori često partijski lojalisti i aktivisti, pa bi, eventualnom odlukom da umjesto za Trampa danas glasaju za Klintonovu, “prevrtljivi elektori” ne samo okrenuli leđa Trampu, već bi prkosili i svojim republikanskim prijateljima i kolegama. Prema trećem scenariju, republikanski elektori bi iznevjerili Trampa, ali s druge strane nijedan kandidat ne bi dobio potrebnih 270 glasova.
I takva opcija je teško ostvariva iz više razloga, a jedan od njih je to što, iako ništa u Ustavu niti u federalnom pravu ne sprečava elektore da glasaju za kandidata koji nije osvojio većinu glasova naroda u njihovoj državi, 29 država imaju zakone kojima se obeshrabruju potencijalni “elektorski odmetnici”.
Među kaznama koje takvi zakoni predviđaju su i potencijalne novčane kazne ili prijetnja zamjenom drugim elektorom, premda su ti zakoni rijetko kad oprobani.
Ukoliko, pak, elektori glasaju tako da ni Tramp ni Klintonova ne dobiju neophodnih 270 glasova, i ukoliko se zastoj nastavi i Kongres ne bude mogao da odluči o pobjedniku, u tom slučaju bi novi potpredsjednik postao vršilac dužnosti predsjednika.
Elektorske glasove prebrojaće i potvrdiće Kongres na zajedničkom zasedanju 3. januara, a bilo koji drugi rezultat osim pobjede Trampa uveo bi SAD u haos kakav nije viđen u posljednjih barem 140 godina, zaključuje Si-En-En.
NEZAVISNE NOVINE