Dva neuspjela pokušaja imenovanja Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Savjeta ministara i dvije redovne sjednice – to je, u najkraćem, učinak Predsjedništva BiH pod predsjedavanjem Željka Komšića.
Komšić je, u vrijeme kada se pripremao da preuzme predsjedavanje, optužio svog prethodnika Milorada Dodika da ne saziva sjednice, da je Predsjedništvo zatrpano neobrađenim materijalima i obećao da će se situacija promijeniti kada on preuzme kormilo.
Istina, Komšić je predsjedavajući tek nešto više od dva mjeseca, ali ako se po jutru dan poznaje, učinak Predsjedništva u tom periodu ima kvantitet u smislu sastančenja, ali ne i kvalitet koji bi se ogledao u rješavanju ključnih političkih izazova u BiH, a prvi od njih je fomiranje vlasti.
Delegat SNSD u Domu naroda BiH, Dušanka Majkić, optužuje Komšića da „čini sve da do ozbiljnijeg rada Predsjedništva ne dođe“.
– Praktično blokira sve procese i uopšte je nemoguće zamisliti da bi se u bilo kom smjeru to moglo na bolje okrenuti – smatra Majkićeva.
Prema njenim riječima, do sada nismo primjetili ništa što bi moglo da liči da Komšić svojim djelovanjem zemlju vodi u mirnije vode.
– On kao lider i DF kao stranka nemaju nikakve političke ciljeve, pa nikad i nisu bili zapaženi u javnosti u smislu da su oni inicirali neke stvari zbog kojih bi u ovoj zemlji trebalo biti bolje. Jedino što ga zanima je realizacija bošnjačkih političkih ciljeva i zato je besmisleno govoriti o tome da će se bilo šta promijeniti njegovim djelovanjem. Iznad glave mu stalno kao Damoklov mač stoji to da on treba da vrati dug onima koji su ga izabrali i da nije legitimni predstavnik naroda za koga bi trebalo da radi – izjavila je Majkićeva za Srpskainfo.
Politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić ipak smatra da ima određenih razlika u Predsjedništvu, ali da one nisu rezultat sposobnosti Željka Komšića nego djelovanja međunarodne zajednice.
– Konkretno, sada se vide jače diplomatske aktivnosti međunarodne zajednice prema Predsjedništvu BiH nego što je bilo u vrijeme kada je predsjedavajući bio Dodik. Komšić je pozivan u Veliku Britaniju, u SAD. Očito je da postoji neki prećutni dogovor svjetskih sila, diplomata, da umanje aktivnosti tokom predsjedavanja Milorada Dodika. Oni na taj način pokazuje Dodiku da nisu zadovoljni onim što on radi i njegovom retorikom. Istovremeno, to se ne odražava na ostatak BiH. Primjera radi, vidimo da ministar spoljnih poslova Igor Crnadak redovno radi svoj posao – kaže Marićeva.
Gdje je novac za Bratoljub?
Podsjećamo, Predsjedništvo je dva puta u avgustu pokušalo da imenuje Zorana Tegeltiju, ali oba puta se u posljednji čas odustalo od glasanja jer je srpski član Predsjedništva Milorad Dodik bio svjestan da bi bio preglasan od strane Komšića i Šefika Džaferovića.
Kada je riječ o redovnim sjednicama, sudeći prema informacijama sa sajta Predsjedništva BiH, 20. avgusta je Predsjedništvo pod predsjedavanjem Komšića usvojilo Platformu za nastup delegacije BiH na Generalnoj skupštini UN od 24. do 30. septembra, kao i zaključak u kojem traži od Savjeta ministara BiH da u roku od 30 dana obezbijedi tri miliona KM za dovršenje graničnog prelaza Bratunac – Ljubovija na mostu Bratoljub. Savjet ministara to još nije učinio, a preko mosta se ne može.
Kasnije, na sjednici 6. septembra Predsjedništvo je prihvatilo poziv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za učešće na trilateralnom sastanku Srbije, BiH i Turske u Beogradu, 8. oktobra, kao i poziv predsjednika Slovenije Boruta Pahora da posjete tu zemlju.
Izvor: srpskainfo