Prisutni, među kojima je bio i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović, poručili su da je Herceg-Bosna trajni zalog i inspiracija za sve hrvatske političare i da bez nje danas ne bi bilo ni Hrvata u Bosni i Hercegovini. Da li je ovo potvrda da ideja Herceg-Bosne i danas živi?! Ne samo kroz građanska udruženja, već prije svega kroz političke izjave.
Ulice Mostara okićene hrvatskim zastavama. Na ogradi biskupije transparent sa porukom. Vatromet iznad brda Hum. U nekadašnje sjedište tzv. Herceg-Bosne, osnovane na današnji dan 1991. stigli su brojni predstavnici hrvatskog naroda u svim nivoima vlasti, ali i ratni komandanti. Položeni su vijenci za poginule, a onda su sa svečane akademije poslate poruke veličanja Herceg-Bosne, čije je osnivanje, tvrde, jedan od najvažnijih događaja u istoriji Hrvata. I to ne samo u BiH.
– Da Hrvatska zajednica Herceg Bosna tada nije osnovana, teško da bismo danas govorili o ovome svemu i možda bi i nama netko palio svijeće. Mi smo ponosni na Zajednicu i Republiku Herceg-Bosnu. Treba hvaliti sve ono dobro urađeno u to vrijeme, kao i sve one standarde i životne vrijednosti koje su se tada baštinile u Herceg- Bosni, kaže Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH.
Na poruke iz Mostara reaguje SDA. Skandalozno veličanje presuđenih ratnih zločinaca, nisu, kažu, ništa drugo nego jasan dokaz stvarne politike, koja se vodi i kojoj se teži. Za lidera ove stranke obilježavanje godišnjice – korak je nazad.
– Kada se podvuče crta mislim da smo svi jako loše prošli i da je to na jako duge staze pokvarilo odnose Bošnjaka i Hrvata. Ogromne žrtve smo pretrpjeli zbog stvaranja paradržave. Hrvati su, ipak, najveća žrtva Herceg-Bosne, poručio je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.
Šta o svemu misle Izetbegovićevi koalicioni partneri na nivou BiH, pitanje je na koje je danas izostao odgovor visokih zvaničnika SDS-a. Nisu imali vremena za izjavu ili se nisu javljali na telefon. Opozicioni SDP BiH žestoko reaguje. Pitaju šta se poručuje slavljem Dragana Čovića i njegovih saradnika. Zasmetala im je poruka Bože Ljubića da Herceg-Bosna ostaje zalog i obaveza današnjim i budućim hrvatskim političarima.
SDP: Najžešće osuđujemo ovakve poruke koje ne vode ka prevazilaženju krize i brzom priključenju Evropskoj uniji. Imati kao zalog i obavezu tvorevinu čije postojanje su obilježili koncentracioni logori, etničko čišćenje i ubijanje civila, jedinstven je primjer u Evropi utemeljenoj na antifašizmu.
Za samo tri godine postojanja, pod okriljem Herceg-Bosne, u ratnu knjigu, upisani su brojni zločini. Razmjere potvrđuje prvostepena presuda Haškog tribunala – 111 godina zatvora za njen politički i vojni vrh. Šestorici još nije izrečena konačna presuda za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio etničko čišćenje hrvatske teritorije od bošnjačkog stanovništva. Konačni cilj bio je, po navodima optužnice, stvaranje Velike Hrvatske, čime se koordinisalo iz Zagreba pod palicom Franje Tuđmana. Šta bi u tom slučaju bila BiH – najbolje svjedoče transkripti sa sjednice Vijeća odbrane u jeku sukoba između Bošnjaka i Hrvata 1993. godine.
Ideja o podjelama BiH i danas živi kao i san Hrvata o trećem entitetu. Potvrđuje to i jučerašnji zahtjev bivših zvaničnika Herceg-Bosne da budu otvoreni razgovori o preuređenju BiH.
RTRS