Pacifik, Bliski istok, Ukrajina, Balkan, kao i migrantski talas u Evropi mogli bi da budu najopasniji izazovi za svijet tokom ove godine, piše Sputnik.
Kriznih žarišta na našoj planeti, nažalost, ne manjka, a ovo su neka koja, prema ocjenama stručnjaka, nose najveći potencijal za eskalaciju u 2018. godini.
Sjeveroistočna Azija
Prema riječima Borislava Korkodelovića, spoljnopolitičkog komentatora i stručnjaka za Daleki istok, godina za nama uveliko je komplikovala odnose u području gdje se sreću interesi SAD sa jedne, i Kine i Rusije sa druge strane. Niz raketnih i nuklearnih proba Sjeverne Koreje izazvao je veliku nervozu u Južnoj Koreji, Japanu, a naročito u SAD.
“Vjerujem da će početkom godine biti nastavljeni užurbani napori sjevernokorejskog režima da izvede bar još jednu probu raketa dalekog dometa, kojima Kim Džong Un misli da će uspostaviti ’nuklearnu ravnotežu‘ sa SAD. Iako vlada opšte uvjerenje da je ta prijetnja po SAD mnogo manje realna nego po Južnu Koreju ili Japan, postoje mišljenja da bi Kim Džong Un mogao od maja da proglasi da je kompletirao nuklearni program i da je Sjeverna Koreja definitivno nuklearna sila, sa čim čovječanstvo mora da se pomiri”, kaže Korkodelović.
Sjevernokorejski lider bi, mogao od sredine 2018. da sjedne za pregovarački sto sa SAD, ili u formatu šest država koji bi podrazumjevao i Kinu, Rusiju, Južnu Koreju i Japan.
“Treba imati na umu da će SAD, u svjetlu budućih akcija Pjongjanga, povećavati ulog. Ne isključuje se da će Vašington možda probati i neki ’hirurški zahvat‘ kojim bi eliminisao nuklearni program Sjeverne Koreje. Od takve akcije diže se kosa na glavi svima u regionu, jer bi glavna žrtva takvog tragičnog scenarija, uz Sjevernu Koreju, sasvim sigurno bila i Južna Koreja”, ocjenjuje Korkodelović.
Da Korejsko poluostrvo neće biti mirno vjeruje i Nemanja Starović, istoričar i odličan poznavalac Bliskog istoka.
“Strategija Sjeverne Koreje da konstantnim nuklearnim i raketnim probama dokazuje svoj status nove nuklearne sile, na Zapadu se, a prije svega u SAD, tretira kao provokacija. Pod pretpostavkom da će se ove akcije Pjongjanga nastaviti i u narednoj godini, moguće je da će u jednom trenutku doći do određenih kontramera u vojnom smislu, što bi, ukoliko se to proširi na čitav region, moglo dovesti i do vojne eskalacije. Ipak, ne vjerujem da je izgledno da će doći do sveopšteg nuklearnog rata”, smatra Starović.
Prema njegovom mišljenju, na Korejskom poluostrvu je veoma važan element i Peking.
“Porast tenzija se koristi kao opravdanje za pojačavanje američkog vojnog prisustva u Južnoj Koreji i Japanu, što se negativno odražava po bezbjednost Kine. Zato me ne bi iznenadilo da u toku naredne godine Kina iskoristi uticaj koji ima u političkim i vojnim strukturama Sjeverne Koreje, i da direktno ili indirektno utiče na neke promjene unutar severnokorejskog režima”, kaže Starović.
Borislav Korkodelović ističe da će rivalitet između SAD i Kine na sjeveroistoku Azije bivati sve veći.
“Između SAD i Kine postoje mnoga nerješena pitanja, privredna i iz sfere međunarodne politike, a problemi postoje i u Južnom kineskom moru u pogledu, kako Amerikanci kažu, kineskog ograničavanja slobodnog protoka roba i putovanja najfrekventnijim morima svijeta. To je nešto što će sigurno biti nastavljeno u 2018. Godini”, napominje Korkodelović.
Bliski istok
Kako piše Sputnik na području Bliskog istoka posljednjih mjeseci došlo do svojevrsne podjele na blokove.
„Pod patronatom Vašingtona stvoreno je novo savezništvo između Izraela i Saudijske Arabije, a na njihovoj meti se nalazi Islamska Republika Iran sa saveznicima — Turskom i Rusijom. Može se očekivati dalje zaoštravanje između ta dva bloka na Bliskom istoku, mada ne vjerujem da u perspektivi može doći do otvorenog rata protiv Irana, jer bi takva vojna ’avantura‘ zaista imala katastrofalne posljedice. Mislim da je situacija najzapaljivija upravo na granicama Izraela, pa je moguće očekivati neku vrstu novog vojnog sukoba između Izraela i pokreta Hezbolah u Libanu, kao i novi sukob sa radikalnim palestinskim pokretom Hamas koji kontroliše pojas Gaze”, objašnjava Starović.
Bliski istok je najkomplikovaniji dio svijeta i podsjeća na svojevrsan „posrednički“ rat između Irana i Saudijske Arabije.
“Tragičan rat u Jemenu postao je komplikovaniji otkako tamošnji pobunjenici Huti sve češće raketama pokušavaju da ugroze gradove u Saudijskoj Arabiji. Glavna žrtva su obični ljudi, a procjenjuje se da je najmanje 12.000 stanovnika Jemena izgubilo život u protekle dvije i po godine otkako traje intervencija Saudijske Arabije, UAE i Bahreina“, primjećuje Korkodelović.
U tom dijelu svijeta treba imati na umu i neprijateljstvo između SAD i Irana u pogledu međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu, kao i činjenicu da je Izrael uveliko osokoljen odlukom predsjednika Trampa da prizna Jerusalim kao glavni grad jevrejske države. To veoma komplikuje situaciju u regionu, a posljedice Trampove odluke će se tek vidjeti.
“Ne treba zaboraviti ni na fenomen Islamske države, koja se, iako uveliko poražena u Iraku i Siriji, pomjera na zapad, prema Egiptu i Libiji. Moguće je da će krenuti i na jug prema Nigeru, Centralnoafričkoj Republici ili do sjevera Nigerije, pa i iduće godine treba računati na ovaj problem”, upozorava Korkodelović.
Istok Ukrajine
Prema riječima Nemanje Starovića, a prema pisanju Sputnika, iako je u posljednje vrijeme situacija na frontovima u Donbasu stabilizovana, ne smije se prenebregnuti činjenica da se režim u Kijevu nalazi pred ogromnim problemima i da je praktično suočen sa ekonomskom devastacijom.
“Poznato je da u takvim situacijama režimi često pribjegavaju podizanju nacionalnih i nacionalističkih tendencija, što bi moglo da dovede i do nekog novog vojnog pohoda prema Donjecku i Lugansku. To svakako ne bi naišlo na odobravanje Moskve, koja, po svemu sudeći, nije spremna da dopusti da se bilo šta negativno desi ruskom stanovništvu na tom području”, ističe Starović.
Balkansko poluostrvo
Starović upozorava na veliko nezadovoljstvo radikalnih albanskih elemenata na području KiM i u Makedoniji.
“Možemo očekivati da to nezadovoljstvo bude materijalizovano čak i u vidu određenih incidenata, koji bi opet mogli da dovedu do početka jedne spirale nasilja. Jako je važno da naše bezbjednosne službe ostanu korak ispred albanskih ekstremista na KiM, kako bismo sa pravovremenim informacijama o njihovim aktivnostima bili spremni da preduzmemo određene mjere i da naš eventualni odgovor na vrijeme legitimizujemo pred međunarodnim faktorom“, prenosi Sputnik.
Migracije
Migracije sa Bliskog istoka, iz centralne Azije, ali najviše iz Afrike, problem su koji će, prema riječima Borislava Korkodelovića, biti sve aktuelniji za Evropu.
Afrika je kontinent sa 1,2 milijarde žitelja. Procjenjuje se da će tamo 2050. godine biti oko 2,4 milijarde, a 2100. oko četiri milijarde stanovnika, od čega će oko 60 odsto biti mladi ljudi do 15 godina. To je ogromna demografska dividenda, ali bi mogla da bude i izuzetno eksplozivna stvar ukoliko Evropa, koja je najbliža i najugroženija potencijalnim novim talasima migracije, ne pomogne afričkim državama da ulažu u obrazovanje, otvaranje novih radnih mesta i ukupan razvoj afričkog kontinenta.
(NN/sputniknews.com)