Buđ u sebi nosi spore koje se mogu proširiti po ostatku namirnice i potencijalno ugroziti zdravlje.
Buđ se najčešće razvija na vlažnim i hranljivim površinama poput hljeba, sira i džemova. Njeno prisustvo nije samo estetski problem, već može ukazivati na prisustvo toksina štetnih za organizam. Dok buđ ima korisnu ulogu u proizvodnji određenih sireva (npr. kamamber, rokfor) ili mesnih proizvoda, na hrani gdje joj nije mjesto dovodi do kvarenja i opasnosti po zdravlje.
Buđ se razmnožava sporama koje se šire vazduhom, a na površini je vidljiv samo dio, dok često prodire duboko u namirnicu. Neki tipovi buđi proizvode toksine, pa čak i kancerogene supstance, zbog čega se kod njenog pojavljivanja preporučuje maksimalna opreznost.
Posebno su rizične vlažne i mekane namirnice, poput mekanog voća, kompota, povrća, hljeba, rendanog sira ili orašastih plodova – ove namirnice treba odmah baciti ako se na njima pojavi buđ. Kod džemova, situacija je nešto povoljnija: kod džemova sa više od 60% šećera dovoljno je ukloniti buđ sa debelim slojem voća, dok džemovi sa manje šećera ili zaslađivača moraju ići u smeće, prenosi Najžena.
Stručnjaci upozoravaju da čak i nakon uklanjanja buđi mogu ostati spore na gornjem dijelu tegle ili na poklopcu, pa se preporučuje dodatna opreznost.
Pored toga, važno je napomenuti da namirnice ne treba automatski bacati nakon isteka roka trajanja. Pregled i miris često mogu odrediti da li su i dalje bezbjedne za konzumaciju, što može pomoći u uštedi i smanjenju otpada.